Mutantni sojevi salmonele čine infekciju agresivnijom kod komercijalne živine

Mutantni sojevi salmonele čine infekciju agresivnijom kod komercijalne živine

U Brazilu, grupa istraživača uz podršku FAPESP-a stvorila je mutantne oblike salmonele da bi razumela mehanizme koji favorizuju kolonizaciju crevnog trakta pilića od strane ovih patogenih bakterija i pronašla bolje načine za borbu protiv infekcije koju izazivaju.

Članak o studiji objavljen je u časopisu Scientific Reports. U njemu istraživači primećuju da su, suprotno očekivanjima, mutantni sojevi izazvali teže infekcije od bakterija divljeg tipa.

Kod mutantnih sojeva, geni ttrA i pduA su izbrisani. U prethodnim istraživanjima na miševima, pokazalo se da oba gena objašnjavaju sposobnost salmonele da preživi u okruženju bez kiseonika, favorizujući crevnu kolonizaciju i diseminaciju u proizvodnom okruženju.

„Ovo bi dalo prednost u konkurenciji sa drugim mikroorganizmima koji takođe naseljavaju crevni trakt“, rekla je Džulija Kabrera, prva autorka članka.

„Genetski aparat salmonele je dovoljan da joj omogući da promeni ponašanje kao odgovor ne samo na domaćine [komercijalnu živinu] već i na druge bakterije koje se takmiče sa njom u istom okruženju. Kada su ova dva gena izbrisana, pronašla je druge mehanizme preživljavanja i postala ravnomerna.“, rekao je Mauro Saraiva, drugi autor članka i odgovoran za vođenje studije tokom postdoktorske stipendije na FCAV-UNESP.

Nalazi potvrđuju važnost preduzimanja mera zdravlja životinja čim se pilići izlegu i do klanja, kao i nege tokom transporta i konzervacije mesa. Vakcina za sprečavanje crevne kolonizacije živine od strane sojeva salmonele odgovornih za izbijanje salmoneloze kod ljudi koji se prenose hranom za sada je iza horizonta.

Studija je deo projekta koji vodi Angelo Berchieri Junior, profesor na FCAV-UNESP.

Prema Berchieri Junioru, u Brazilu je otkriveno nekoliko ljudskih infekcija koje se prenose hranom, ali potrošači ne bi trebalo da zanemare pravilno čuvanje hrane i higijenu. „Serotipovi salmonele za koje se zna da izazivaju bolesti koje se prenose hranom ne izazivaju uvek bolest kod čoveka. Iako postoje i drugi važni putevi za unošenje ovih bakterija u živinarske farme, najveća opasnost se javlja kada su veoma mladi pilići izloženi, jer njihov imuni sistem nije u potpunosti formiran“, rekao je on.

U ovim slučajevima, izlučivanje fekalija traje duže i izaziva veću kontaminaciju kokošinjca. Kao rezultat toga, više zaraženih ptica se transportuje u klanicu. Većina kontaminacije leševa (pilića spremnih za prodaju) se dešava u ovoj fazi.

U studiji, kokoške nosilje i pilići različitih uzrasta prvo su inficirani serotipovima Salmonella enterica koji se najčešće nalaze u Brazilu, Enteritidis i Tiphimurium, koristeći mutantne sojeve sa ttrA i pduA inaktiviranim u laboratoriji. Infekcije su upoređene sa onima izazvanim divljim sojevima istih serotipova, kod kojih su svi geni bili funkcionalni.

Ćelijski imuni odgovor je meren primenom imunohemijskih metoda, koje se zasnivaju na reakcijama antigen-antitelo i bojenju jedinjenja formiranih u inficiranom tkivu. Što je veća površina obojena, to je više pogoršan ćelijski odgovor organizma na infekciju. Istraživači su analizirali različite delove crevnog trakta (cekalni krajnici, cekum i ileum), kao i jetru.

Mutantni sojevi Enteritidisa izazvali su izraženiji ćelijski imuni odgovor od sojeva divljeg tipa, osim kod kokošaka nosilja. I mutantni i divlji tip Tiphimurium izazvali su sličan odgovor.

U svim proučavanim lozama, tkivo inficirano salmonelom bilo je infiltrirano značajnim količinama makrofaga, imunih ćelija koje napadaju bakterije i druge patogene.

„Sledeći korak će podrazumevati PCR testiranje u realnom vremenu kako bi se razumelo koji su molekuli uključeni u ovaj pojačani imuni odgovor kod ptica zaraženih mutantnim sojevima“, rekao je Saraiva.