Istraživači sa Univerziteta u Oksfordu objavili su novo istraživanje o divljim afričkim lavovima koje pruža uvid u kako se društvene mreže mužjaka i ženki menjaju tokom njihovih života, i kako te promene utiču na njihov opstanak. Studija, objavljena u časopisu Current Biology, osvetljava kako društveno starenje može varirati između polova i kako to može imati posledice po život lavova.
Na osnovu 30 godina podataka o populaciji lavova u Serengetiju, istraživanje je pokazalo da se društvene mreže ženki i mužjaka menjaju na različite načine. Ženke imaju najjače socijalne veze u ranom odraslom dobu, dok ove veze opadaju s godinama. Suprotno tome, muškarci imaju najslabije veze sa drugim mužjacima u srednjem uzrastu, ali ove veze se ponovo jačaju u starijem uzrastu.
Zanimljivo je da je za ženke bliskost sa prijateljima ključna za dug život, dok muškarci koji imaju veći broj prijatelja imaju tendenciju da žive duže. Ovi nalazi sugerišu da žene koriste društvene veze za zaštitu i saradnju, dok muškarci mogu koristiti društvene mreže za povećanje svojih šansi za preživljavanje kroz broj saradnika.
Studija je bazirana na više od 150.000 terenskih posmatranja 665 pojedinačnih lavova između 1984. i 2013. godine, što je omogućilo istraživačima da precizno prate kako se društvena povezanost menja tokom vremena.
Vodeći autor Loren Rud je napomenuo da razumijevanje promena u društvenom ponašanju može pomoći u predviđanju dinamike bolesti u populacijama divljih lavova. Gubitak društvenih veza može značiti smanjenu izloženost patogenima kod žena, dok stariji mužjaci mogu postati izloženiji rizicima.
Dalji rad će istražiti kako gubitak prijatelja tokom života menja društveno ponašanje lavova i njihov položaj u društvenoj mreži, s ciljem da se bolje razume mehanizam društvenog starenja i njegov uticaj na populaciju.
Koautor dr Džoš Firt dodaje da detaljno praćenje životinjskih populacija tokom dugog vremenskog perioda pruža jedinstvene prilike za proučavanje društvenog starenja i njegovih efekata u različitim društvenim sistemima.
