Mozak pritisne dugme za resetovanje tokom spavanja, ali samo nakratko

Mozak pritisne dugme za resetovanje tokom spavanja, ali samo nakratko

Novi uvid u čudno divno stanje sna sugeriše da kada je mozak u režimu odlaganja, određene neuronske veze su delimično oslabljene, odmorne i resetovane. Međutim, to se dešava samo tokom prvih nekoliko sati sna.

Tim koji stoji iza ovog novog istraživanja sa Univerzitetskog koledža u Londonu u Velikoj Britaniji kaže da ono dodatno podržava hipotezu sinaptičke homeostaze – da je san važan mehanizam resetovanja za opšte zdravlje mozga.

„Dok funkcija sna ostaje misteriozna, možda služi kao period van mreže kada te veze mogu oslabiti u celom mozgu, u pripremi da sledećeg dana naučimo nove stvari“, kaže biolog Džejson Rihel.

Rihel, zajedno sa neuronaučnicom Anjom Supermpul i kolegama, proučavao je aktivnost sinapse zebrice, čiji je mozak relativno lako posmatrati i analizirati, tokom nekoliko ciklusa spavanja/budnosti.

Snimanjem pojedinačnih neurona, istraživači su videli da su dobili više veza tokom budnog vremena i da su ih izgubili tokom spavanja.

Ovo slabljenje moždanih veza je zapravo zdrav proces: ove neuronske veze postaju sve jače tokom dana, i da nije bilo neke vrste biranja preko noći, ne bi bilo kapaciteta za učenje i apsorbovanje tokom sledećeg dan.

Što su zebrice duže bile budne, izgradile su više veza i više su se gubile kada su konačno mogle da spavaju. Čini se da postoji veza između „pritiska spavanja“ i efikasnosti procesa resetovanja.

„Ako su obrasci koje smo primetili istiniti kod ljudi, naši nalazi sugerišu da bi ovo preoblikovanje sinapsi moglo biti manje efikasno tokom podnevne dremke, kada je pritisak u snu još nizak, a ne noću, kada nam je san zaista potreban“, kaže Rihel. .

Studije poput ove su izuzetno korisne za naučnike koji žele da shvate kako san funkcioniše i zašto nam je potreban. Jasno je da je to od suštinskog značaja za naše zdravlje – kao što možemo videti iz negativnih efekata na telo kada ne spavamo koliko nam je potrebno.

Stručnjaci smatraju da san može igrati važnu ulogu u konsolidaciji sećanja, ali je nedavno osporena još jedna hipoteza da san pomaže u uklanjanju otpada iz mozga.

Udubljivanje u zaspavani um i dalje je teško – zemlja snova je mesto u koje se čak i naše najnaprednije tehnologije i dalje bore da zavire.

Nova studija postavlja pitanje šta se dešava u drugoj polovini noći, a dalja istraživanja bi mogla da daju odgovor.

„Postoje i druge teorije o tome da je san vreme za uklanjanje otpada iz mozga ili popravku oštećenih ćelija“, kaže Suppermpool. „Možda se druge funkcije aktiviraju u drugoj polovini noći.“

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.