Morski led na Antarktiku rekordno nizak

Morski led na Antarktiku rekordno nizak

Morski led na Antarktiku se verovatno smanjio na rekordno nizak nivo prošle nedelje, saopštili su američki istraživači u ponedeljak, što je najmanji obim u 45 godina vođenja satelitskih zapisa.

Nacionalni centar za podatke o snegu i ledu (NSIDC) na Univerzitetu Kolorado Boulder saopštio je da je morski led na Antarktiku pao na 1,79 miliona kvadratnih kilometara 21. februara.

To je premašilo prethodni rekordno nizak nivo postavljen 2022. za 136.000 kvadratnih kilometara.

Naučnici NSIDC-a su naglasili da je poslednja cifra preliminarna jer je dalje otapanje u kasnoj sezoni još uvek moguće. Rekli su da će konačan broj o veličini leda objaviti početkom marta.

Topljenje morskog leda izlaže deblje ledene police koje podupiru prizemni ledeni pokrivač Antarktika talasima i toplijim temperaturama.

Topljenje morskog leda nema vidljiv uticaj na nivo mora jer je led već u vodi okeana.

Ali morski led okružuje ogromne ledene police Antarktika, produžetke slatkovodnih glečera koji prete katastrofalnim porastom nivoa mora tokom vekova ako nastave da se otapaju kako globalne temperature rastu.

„Reakcija Antarktika na klimatske promene je drugačija od odgovora na Arktiku“, rekao je Ted Skambos, viši naučnik na Kooperativnom institutu za istraživanje u oblasti nauke o životnoj sredini (CIRES).

„Trend smanjenja morskog leda može biti signal da globalno zagrevanje konačno utiče na plutajući led oko Antarktika, ali će biti potrebno još nekoliko godina da budemo uvereni u to“, rekao je Skambos.

Antarktički ciklus prolazi kroz značajne godišnje varijacije tokom leta odmrzavanja i zima smrzavanja, a kontinent nije doživeo brzo otapanje u protekle četiri decenije koje muče ledene pokrivače Grenlanda i Arktika zbog globalnog zagrevanja.

Ali visoka stopa topljenja od 2016. izaziva zabrinutost da bi mogao da zavlada značajan trend pada.

Topljenje morskog leda je problematično jer pomaže u ubrzavanju globalnog zagrevanja.

Kada beli morski led — koji vraća do 90 procenata sunčeve energije nazad u svemir — bude zamenjen tamnim, nezamrznutim morem, voda umesto toga apsorbuje sličan procenat sunčeve toplote.

Globalno, prošla godina je bila peta ili šesta najtoplija u istoriji uprkos uticaju prirodnog vremena La Nina na hlađenje.