Modifikovana mediteranska ketogena dijeta može biti od koristi odraslima sa rizikom od Alchajmerove bolesti

Modifikovana mediteranska ketogena dijeta može biti od koristi odraslima sa rizikom od Alchajmerove bolesti

Praćenje ketogene dijete zasnovane na Mediteranu može smanjiti rizik od Alchajmerove bolesti, prema novoj studiji naučnika sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Vejk Forest.

U studiji, istraživači su uporedili ishranu sa niskim sadržajem masti sa ishranom koja se sastoji od zdravih masti/proteina i malo ugljenih hidrata – modifikovana mediteranska ketogenetska dijeta – i otkrili da je modifikovana ishrana pokazala snažne promene u biološkom putu koji je povezan sa Alchajmerovom bolešću.

Nalazi su objavljeni danas na mreži u Alchajmerovoj bolesti i demenci: časopis Alchajmerovog udruženja.

Prema Alchajmerovom udruženju, više od 6,5 miliona Amerikanaca živi sa Alchajmerovom bolešću, a 1 od 3 starije osobe umire od te bolesti ili drugog oblika demencije.

„Nadamo se da će bolje razumevanje ove složene veze između ishrane, kognitivnog statusa i zdravlja creva dovesti do novih intervencija za prevenciju i lečenje Alchajmerove bolesti“, rekla je dr Suzan Kraft, profesorka gerontologije i gerijatrijske medicine na Univerzitetu Vejk Forest. medicine.

Ova studija se zasniva na prethodnim istraživanjima Kraftovog tima koja pokazuju da se modifikovana ketogena dijeta može pokazati korisnom u prevenciji kognitivnog pada.

Randomizovana studija na jednom mestu uključivala je 20 odraslih osoba, devet sa dijagnozom blagog kognitivnog oštećenja (MCI) i 11 sa normalnom kognicijom. Ovi učesnici su nasumično raspoređeni da slede ili modifikovanu mediteransko-ketogenu dijetu sa niskim sadržajem ugljenih hidrata ili dijetu sa niskim sadržajem masti i više ugljenih hidrata tokom šest nedelja, a zatim, nakon šestnedeljnog perioda „ispiranja“, da pređu na drugu ishranu.

Uzorci stolice su prikupljeni od učesnika na početku i na kraju svakog perioda dijete, i šest nedelja nakon ispiranja druge dijete da bi se analizirale promene u mikrobiomu creva — dobrih i loših bakterija koje žive u gastrointestinalnom traktu.

Istraživači su otkrili da su učesnici sa MCI na modifikovanoj mediteranskoj ketogenoj ishrani imali niže nivoe gama-aminobuterne kiseline (GABA) i mikroba koji proizvode GABA. Učesnici na ovoj dijeti takođe su imali veći nivo bakterija koje regulišu GABA. GABA je primarni inhibitorni neurotransmiter u centralnom nervnom sistemu, a GABA disfunkcija je povezana sa neuropsihijatrijskim stanjima uključujući Alchajmerovu bolest.

„Naša studija je prva koja pokazuje da dijeta različito modulira GABA u MCI“, rekao je Craft.

Studija je takođe pokazala da su učesnici sa MCI koji su imali kurkumin u svojoj ishrani takođe imali niže nivoe bakterija koje sadrže BSH. Ove bakterije regulišu žučne kiseline koje proizvode jetra i creva. Niži nivoi ukazuju na smanjenu pokretljivost creva, fenomen u kome je potrebno duže da hrana i otpad prolaze kroz creva. Abnormalni profili žučne kiseline primećeni su kod odraslih sa Alchajmerovom bolešću.

„Ovi nalazi pružaju ključni uvid u to kako ishrana može uticati na mikrobiom i poboljšati zdravlje mozga“, rekao je Craft. „Potrebne su veće studije da bi se procenila uloga intervencija u ishrani kod pacijenata sa kognitivnim oštećenjem.“