Temperature na Arktiku brzo rastu, postavljajući pitanja o tome kako se zajednice snalaze u klimi koja se menja. Tim predvođen istraživačima Penn State pregledao je studije iz poslednjih 30 godina kako bi ispitao da li ovi izazovi dovode do toga da ljudi migriraju iz tog područja – ili da li i zašto odlučuju da ostanu.
Istraživači, koji su objavili nalaze u Regionalnim promenama životne sredine, pronašli su malo dokaza da su pojedinci ili domaćinstva migrirali iz polarnih regiona Aljaske i severne Kanade kao rezultat klimatskih promena. Faktori kao što su porodica, kultura i osećaj zajedništva doveli su do toga da su ljudi odlučili da ostanu, čak i suočeni sa klimatskim izazovima.
Međutim, istraživači su pronašli dokaze o premeštanju čitavih zajednica kada su klimatske promene dovele do pogoršanja uslova. Na primer, rodno selo Chevak na Aljasci je već preseljeno. U drugom primeru, selo Njutok – zajednica Jupika na Aljasci – potrošilo je milione dolara na napore preseljenja, za koje je već trebalo više od 30 godina i još uvek nisu završeni.
„Arktičke zajednice koje su ugrožene životnom sredinom prinuđene su da se presele jer poplave, erozija i oluje uništavaju njihove domove i infrastrukturu“, rekao je glavni autor lista Guangking Či, profesor ruralne sociologije, demografije i javnih zdravstvenih nauka na Državnom koledžu za poljoprivredne nauke. „Preseljenje zajednice iz klimatskih promena u životnoj sredini je široko razmatrana opcija na Aljasci, ali je to skup proces.“
Od 2022. godine, rekli su istraživači, 144 od 229 domorodaca Aljaske bilo je pod prijetnjom životne sredine, uključujući 29 zajednica koje su imale značajnu eroziju, 38 zajednica koje se suočavaju sa značajnim poplavama, a 35 ima problema sa otapanjem permafrosta.
Od toga, 15 istražuje preseljenje, što uključuje preseljenje stanova i javnu infrastrukturu. Ali mnoge zajednice koje se suočavaju sa prijetnjama po životnu sredinu ne mogu ispuniti zahtjeve saveznih programa za ublažavanje katastrofa i ne ispunjavaju uslove za finansiranje katastrofa.
Chi je rekao da nalazi ističu potrebu za daljim istraživanjem, kao i preporuke za rešavanje jedinstvenih izazova proučavanja ove teme.
„Mnoge od ovih zajednica suočavaju se sa višestrukim izazovima, uključujući otapanje permafrosta, opadanje morskog ledenog pokrivača, eroziju obale i ekstremne oluje“, rekla je En Tikamajer, koautor i profesor emerita ruralne sociologije i demografije u Penn State-u. „Kako se dođe do kritičnih klimatskih prekretnica, pretnje održivosti, zdravlju i egzistenciji ovih zajednica će se samo povećavati.“
Iako temperature na Arktiku rastu brzo, istraživači su rekli da region uglavnom nema studija i debata o tome kako klimatske promene podstiču migraciju.
„Ovo je važan jaz zbog ozbiljnosti uticaja klimatskih promena na Arktiku i regionalne dominacije autohtonih zajednica—od kojih su mnoge već negativno uticale vekovima rasizma, kulturnog gubitka i političkog obespravljenja, posebno na Aljasci“, rekao je Chi.
Da bi došli do svojih zaključaka, istraživači su ispitali recenzirane studije o faktorima koji doprinose migraciji na Arktiku – uključujući one koji su povezani, a nisu povezani sa klimom i životnom sredinom.
Nakon njihove analize, istraživači nisu pronašli dokaze da se pojedinci ili domaćinstva sele zbog promena u klimi. Umesto toga, pojedinci i domaćinstva koja su se preselila van Arktika to čine zbog faktora koji utiču na migraciju svuda, kao što su poslovi, obrazovanje i zdravstvena zaštita.
„Na primer, studija o 43 grada i sela na Aljasci — koja su pokrivala mesta koja su najviše ugrožena erozijom i poplavama povezanim sa klimom — nije pronašla nikakve indikacije povećane migracije između 1990. i 2014. u poređenju sa mestima bez klimatskog rizika“, rekao je koautor. Shuai Zhou, bivši student doktorskih studija ruralne sociologije i demografije na Penn State-u i trenutno postdoktorski saradnik na Univerzitetu Cornell.
Chi je rekao da je pregled deo projekta Traženje mogućnosti za dugoročnu arktičku otpornost za infrastrukturu i društvo (POLARIS). Inicijativa uključuje stručnjake iz različitih disciplina i institucija koji rade na pomaganju domorodačkom stanovništvu Arktika da se prilagodi i postane otporno na promene životne sredine.
Tim trenutno sprovodi ankete i dubinske intervjue kako bi razumeo uticaj klimatskih promena na dobrobit zajednice i tražio domorodačko znanje o suočavanju sa klimatskim ekstremima i opasnostima.
U budućnosti, istraživači su rekli da planiraju da sprovedu nova istraživanja kako bi bolje razumeli izazove sa kojima se suočavaju arktičke zajednice, kao i potencijalna rešenja.
