Oltarski kamen Stounhendža otkriva svoje poreklo: Stara misterija razotkrivena

Oltarski kamen Stounhendža otkriva svoje poreklo: Stara misterija razotkrivena

Stounhendž, jedan od najzagonetnijih spomenika na svetu, još jednom je predmet fascinacije. Nova studija objavljena u časopisu Nature otkriva da je Oltarski kamen, jedan od ključnih delova ovog neolitskog kompleksa, zapravo potekao iz severoistočne Škotske, a ne iz Velsa kako se ranije verovalo.

Oltarski kamen, pravougaoni blok crvenog peščara težak šest tona, smatran je kao deo plavih kamenčića koji su identifikovani kao dolazili iz Velsa. Međutim, istraživanje je pokazalo da ovaj kamen potiče iz Orkadijskog basena na severoistoku Škotske, što znači da je prešao najmanje 700 km da bi stigao do ravnice Solsberi.

Analiza koja je korišćena u istraživanju uključivala je nedestruktivnu hemijsku metodu rendgenske fluorescentne analize na fragmentima Oltarskog kamena koji su prethodno prikupljeni iz muzeja. Ova metoda je omogućila istraživačima da uporede hemijski sastav fragmenta sa sastavom samog oltarskog kamena.

Otkriveno je da je sastav Oltarskog kamena u velikoj meri jedinstven, sa visokim sadržajem barijuma, što je ukazalo na njegovu povezanost sa crvenim peščarima Orkadijskog basena. Ovo otkriće preokreće prethodne teorije koje su sugerisale da je kamen potekao iz Velsa, kao što je prvobitno pretpostavljeno od strane geologa H. H. Tomasa 1923. godine.

Iako istraživanje nije odgovorilo na pitanje kako je Oltarski kamen stigao do Stounhendža, niti zašto je prevezen iz tako udaljenog regiona, ono značajno doprinosi razumevanju transporta i kulturnih veza neolitskih zajednica. Pitanja o metodama transporta i motivima za takav poduhvat ostaju otvorena, ali nova saznanja pružaju dragocen uvid u složene veze i veštine ranih evropskih civilizacija.

Istraživanje, koje su sproveli geolozi iz Engleske, Velsa, Škotske, Kanade i Italije, zajedno sa studentima i stručnjacima iz različitih oblasti, predstavlja značajan korak ka razumevanju ne samo Stounhendža, već i načina na koje su neolitske zajednice komunicirale i razmenjivale resurse na velikim udaljenostima.