Naučnici: Milijarde će se suočiti sa potencijalno smrtonosnom toplotom do 2100. godine

Naučnici: Milijarde će se suočiti sa potencijalno smrtonosnom toplotom do 2100. godine

Trenutna politika ograničavanja globalnog zagrevanja izložiće više od petine čovečanstva ekstremnoj i potencijalno opasnoj po život toploti do kraja veka, upozorili su istraživači u ponedeljak.

Temperatura Zemljine površine je na putu da poraste za 2,7 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa do 2100. godine, potiskujući više od dve milijarde ljudi – 22 procenta projektovane globalne populacije – daleko izvan zone klimatskog komfora koja je omogućila našoj vrsti da napreduje za milenijumima, objavili su naučnici u Nature Sustainability.​

Zemlje sa najvećim brojem ljudi koji se suočavaju sa smrtonosnom vrućinom u ovom scenariju su Indija (600 miliona), Nigerija (300 miliona), Indonezija (100 miliona), kao i Filipini i Pakistan (po 80 miliona).

„To je duboko preoblikovanje nastanjivosti površine planete i moglo bi potencijalno dovesti do velike reorganizacije mesta gde ljudi žive“, rekao je glavni autor Tim Lenton, direktor Globalnog instituta za sisteme na Univerzitetu Ekseter.​

Ograničavanje globalnog zagrevanja na cilj Pariskog sporazuma o klimi iz 2015. od 1,5 °C bi naglo smanjilo broj onih koji su u opasnosti na manje od pola milijarde, oko pet odsto od 9,5 milijardi ljudi koji će verovatno naseljavati planetu šest ili sedam decenija od sada, prema nalazima.

Nešto ispod 1,2 °C dosadašnjeg zagrevanja je već pojačalo intenzitet ili trajanje toplotnih talasa, suša i šumskih požara iznad onoga što bi moglo da se dogodi bez zagađenja ugljenikom izazvanog sagorevanjem fosilnih goriva i šuma.

Poslednjih osam godina bile su najtoplije zabeležene.

„Troškovi globalnog zagrevanja često se izražavaju u finansijskim terminima, ali naša studija naglašava fenomenalnu ljudsku cenu neuspeha da se uhvati u koštac sa klimatskom krizom“, rekao je Lenton.

„Za svakih 0,1 °C zagrevanja iznad sadašnjih nivoa, još oko 140 miliona ljudi biće izloženo opasnoj toploti.

Prag za „opasnu toplotu“ korišćen u novim nalazima je srednja godišnja temperatura (MAT) od 29 °C.

Kroz istoriju, ljudske zajednice su bile najgušće oko dva različita MAT-a – 13 °C (u umerenim zonama) i u manjoj meri 27 °C (u više tropskih klima).​

Globalno zagrevanje svuda podiže termostat, ali je rizik od prevrtanja u smrtonosnu toplotu očigledno veći u regionima koji su već blizu crvene linije od 29 °C.

Istraživanja su pokazala da su trajne visoke temperature na ili iznad tog praga snažno povezane sa većom smrtnošću, smanjenom produktivnošću rada i prinosom useva, zajedno sa više sukoba i zaraznim bolestima.​

Još pre 40 godina, samo 12 miliona ljudi širom sveta bilo je izloženo takvim ekstremima.

​Taj broj se danas povećao pet puta, a u narednim decenijama će se još više penjati, pokazalo je istraživanje.

Rizik je naglašen u regionima koji se prostiru na ekvatoru, gde se ljudska populacija najbrže širi: tropska klima može postati smrtonosna čak i na nižim temperaturama kada visoka vlažnost sprečava telo da se hladi znojenjem.

Epizode ​​ekstremne vlažne vrućine su se udvostručile od 1979

Oni koji su najizloženiji ekstremnim vrućinama žive uglavnom u siromašnijim zemljama sa najmanjim ugljičnim otiscima po glavi stanovnika, kažu autori.

Prema podacima Svetske banke, Indija emituje u proseku oko dve tone CO 2 po osobi svake godine, a Nigerijci oko pola tone godišnje, u poređenju sa manje od sedam tona po osobi u Evropskoj uniji i 15 u Sjedinjenim Državama.

Obećanja vlada i kompanija o smanjenju ugljenika koja još nisu sprovedena u delo zaustavila bi porast globalnih temperatura na – ili čak ispod – 2 °C, omogućavajući stotinama miliona da izbegnu katastrofalnu toplotu.

Ali ne mogu se isključiti ni scenariji čak i gori od svetske temperature od 2,7 °C koji bi proizašao iz trenutne politike, upozoravaju autori.

Ako prošle i kontinuirane emisije izazovu oslobađanje prirodnih zaliha ugljenika, kao što je permafrost, ili zagreju atmosferu više nego što se očekivalo, temperature bi se mogle popeti za skoro četiri stepena iznad nivoa iz sredine 19. veka, rekli su oni.