Mikroskopske fosilizovane školjke otkrivaju drevne obrasce klimatskih promena

Mikroskopske fosilizovane školjke otkrivaju drevne obrasce klimatskih promena

Novo istraživanje koje su predvodili geonaučnici sa Univerziteta u Juti otkriva ključne informacije o globalnim klimatskim promenama koje su se dogodile između 59 i 51 miliona godina, tokom perioda paleocena i početka eocena. Ova istraživanja pomažu u razumevanju sličnosti između drevnih i savremenih klimatskih promena, kao i u predviđanju budućih uticaja ljudskih aktivnosti na klimu.

Tokom ovog perioda, Zemlja je doživela dramatične periode globalnog zagrevanja, poznate kao hipertermali, uz ogromne emisije ugljen-dioksida (CO₂) i drugih gasova staklene bašte. Ova istraživanja, objavljena u časopisu Zbornik radova Nacionalne akademije nauka, pokazuju da su se temperature površine mora i nivoe atmosferskog CO₂ usko povezivali tokom ovih događaja.

Glavni autor studije, Dastin Harper, postdoktorski istraživač na Odeljenju za geologiju i geofiziku Univerziteta u Juti, ističe da je ključni razlog za proučavanje ovih drevnih događaja njihov potencijal da pruže uvid u buduće klimatske promene. „Naša trenutna brzina oslobađanja ugljenika je 4 do 10 puta brža od one tokom ovih drevnih hipertermalnih događaja. Međutim, ukupna količina ugljenika oslobođena tokom tih perioda je slična opsegu projektovanom za današnje emisije,“ objašnjava Harper.

Istraživači su koristili mikroskopske fosile foraminifere iz podmorskih jezgara kako bi rekonstruisali temperature površine mora i nivoe CO₂ tokom ovih perioda. Ovi fosili, pronađeni u jezgrama iz bušotina sa podmorskih visoravni u Pacifiku, omogućili su im da analiziraju hemiju morske vode i atmosferu u vreme kada su stvorenja živela.

Studija pokazuje da kako su atmosferski nivoi CO₂ rasli, tako su rasle i globalne temperature. „Vidimo da su efekti dodatka CO₂ na klimatski sistem slični bez obzira na izvor emisija. To nam daje uvid u to kako bi buduće promene mogle uticati na našu planetu,“ kaže koautor Gabrijel Boven, profesor geologije i geofizike na Univerzitetu u Juti.

Istraživanje ovih drevnih perioda pomaže u razumevanju klimatske osetljivosti na promene u CO₂, pružajući važne analogije za predviđanje uticaja savremenih klimatskih promena. „Ovi događaji mogu poslužiti kao studije slučaja koje nam pomažu da razumemo potencijalne posledice trenutnih klimatskih izazova,“ zaključuje Harper.