Matematički modeli koji se koriste za izračunavanje brzine širenja bolesti tokom ranog putovanja okeanom

Matematički modeli koji se koriste za izračunavanje brzine širenja bolesti tokom ranog putovanja okeanom

Dva naučnika sa Kalifornijskog univerziteta u Los Anđelesu razvila su način da izračunaju približnu brzinu širenja bolesti između udaljenih mesta putem putovanja okeanom pre stotinama godina.

U svojoj studiji, objavljenoj u časopisu PNA, Elizabeth Blackmore i James Lloid-Smith su prikupili faktore koji mogu uticati na širenje bolesti i matematički ih primenili na posade i putnike na brodovima koji prelaze preko okeana kako bi saznali više o širenju bolesti. u prvim danima putovanja okeanom.

Prethodno istraživanje je pokazalo da se zarazne bolesti mogu širiti znatno različitim brzinama koje određuju faktori kao što su trajanje zaraze ili koliko je lako virusu da skoči sa jednog domaćina na drugog. Na širenje bolesti takođe u velikoj meri utiču gustina i veličina date populacije i koliko njih ima imunitet na bolest.

Mnogo je pisano o uticaju zaraznih bolesti koje putnici i posade na brodovima prenose morem. Unošenje malih boginja u Novi svet, na primer, opisano je kao razorno po broj domorodačkog stanovništva. Istraživači primećuju da je malo istraživanja pokušalo da potvrdi takve tvrdnje.

U svom radu koristili su karakteristike bolesti u kombinaciji sa matematikom kako bi saznali više o pravom širenju bolesti preko mora u poslednjih nekoliko stotina godina.

Da bi jedan brod poslužio kao vektor za širenje bolesti, primećuju istraživači, na delu je nekoliko faktora, počevši od same bolesti. Grip bi se, na primer, lako proširio među jedriličarskom posadom pre stotina godina da je, kada su se ukrcali, samo jedan član posade bio zaražen. Ali pošto bi bilo potrebno više od mesec dana da se pređe okean u ranom jedrenjaku, cela posada bi bila zaražena i oporavljena do trenutka kada bi stigli do Amerike.

Za druge bolesti bi se, naravno, očekivalo drugačije ishode. Male boginje, na primer, nose 24% šanse za trajnu zarazu kada stignu na odredište. Istraživači sugerišu da je zbog takvih faktora zarazna bolest koja se širila morima u ranim danima putovanja okeanom verovatno bila spora i retka.

Istraživači takođe primećuju da su se stvari dramatično promenile uvođenjem parnih brodova, što je omogućilo mnogo kraće vreme prelaska i više putnika. To bi prilično dramatično povećalo izglede za nošenje bolesti – jedan bolesni putnik, primećuju, mogao bi praktično da garantuje prenošenje bolesti po dolasku na udaljeno odredište.