Afrički mravi prepoznaju zaražene rane i leče ih antibioticima

Afrički mravi prepoznaju zaražene rane i leče ih antibioticima

Afrički mravi Matabele često su povređeni u borbama sa termitima. Njihovi bližnji prepoznaju kada se rane inficiraju i započinju lečenje antibioticima.

Mravi Matabele (Megaponera analis), koji su rasprostranjeni južno od Sahare, imaju usku ishranu: jedu samo termite. Njihove lovačke ekspedicije su opasne jer vojnici termita brane svoje bližnje — i za to koriste svoje moćne mandibule. Zbog toga je uobičajeno da se mravi povrede tokom lova.

Ako se rane inficiraju, postoji značajan rizik za preživljavanje. Međutim, mravi Matabele razvili su sofisticiran sistem zdravstvene zaštite: mogu da razlikuju neinficirane i inficirane rane i efikasno leče ove druge antibioticima koje sami proizvode. Ovo je izvestio tim koji predvode dr Erik Frank sa Julius-Makimilians-Universitat (JMU) Vurzburg i profesor Laurent Keller sa Univerziteta u Lozani u časopisu Nature Communications.

„Hemijske analize u saradnji sa profesorom JMU Tomasom Šmitom pokazale su da se profil ugljovodonika kutikule mrava menja kao rezultat infekcije rane“, kaže Erik Frank. Upravo tu promenu mravi su u stanju da prepoznaju i tako dijagnostikuju status infekcije povređenih gnezda.

Za lečenje, oni zatim primenjuju antimikrobna jedinjenja i proteine na inficirane rane. Ove antibiotike uzimaju iz metapleuralne žlezde, koja se nalazi na strani grudnog koša. Njegov sekret sadrži 112 komponenti, od kojih polovina deluje antimikrobno ili zaceljuje rane. A terapija je veoma efikasna: stopa smrtnosti zaraženih osoba je smanjena za 90%, kako je otkrila istraživačka grupa.

Planirana je analiza mravljih antibiotika

„Sa izuzetkom ljudi, ne znam ni za jedno drugo živo biće koje može da sprovede tako sofisticirane medicinske tretmane rana“, kaže Erik Frank. Loran Keler takođe dodaje da ovi nalazi „imaju medicinske implikacije jer je primarni patogen u ranama mrava, Pseudomonas aeruginosa, takođe vodeći uzrok infekcije kod ljudi, pri čemu je nekoliko sojeva otpornih na antibiotike“.

Da li su Matabele mravi zaista jedinstveni u ovom pogledu? Istraživač iz Vircburga sada želi da istraži ponašanje u nezi rana kod drugih vrsta mrava i drugih društvenih životinja. Takođe želi da identifikuje i analizira antibiotike koje koriste mravi Matabele u saradnji sa grupama za istraživanje hemije. Ovo može dovesti do otkrića novih antibiotika koji bi se mogli koristiti i kod ljudi.

Matabele mravi u Netfliks dokumentarcu

Pre nekoliko godina, istraživanje Erika Franka o afričkim mravima koji se brinu o svojim povređenim gnezdama izazvalo je interesovanje kompanije za proizvodnju filmova. Netfliks je naručio kompaniju da pronađe uzbudljive priče za osmodelni dokumentarni film o prirodi „Život na našoj planeti“, koji se fokusira na evoluciju života u poslednjih 500 miliona godina.

Posle šest godina rada, serija se sada može videti na Netflik-u. Producirao ga je Stiven Spilberg, a englesku verziju pripoveda glumac Morgan Friman. Serija je prevedena na nemački i brojne druge jezike. Mravi Matabele pojavljuju se u petoj epizodi, koja se zove „U senci divova“ i traje 51 minut.

Serija o mravima Erika Franka snimljena je u aprilu 2021. u istraživačkoj stanici Comoe Univerziteta u Vircburgu u Obali Slonovače. „Bilo je potrebno tri nedelje, napor je bio ogroman“, kaže istraživač JMU. Film je sniman u prirodnom staništu mrava, ali i u veštačkim gnezdima u laboratoriji istraživačke stanice, a stručnost Erika Franka je bila u stalnoj potražnji za to vreme.