Mala populacija ljudi iz kamenog doba dovela je do istrebljenja patuljastih nilskih konja i slonova na Kipru

Mala populacija ljudi iz kamenog doba dovela je do istrebljenja patuljastih nilskih konja i slonova na Kipru

Novo istraživanje otkriva da su prvi ljudi koji su stigli na Kipar pre oko 14.000 godina verovatno igrali ključnu ulogu u izumiranju patuljastih nilskih konja i slonova na ovom mediteranskom ostrvu. Istraživači su koristili napredne matematičke modele kako bi analizirali interakciju između ljudskih lovaca-sakupljača i malih vrsta megafaune, otkrivši da je čak i mala ljudska populacija mogla izazvati njihovo potpuno istrebljenje u roku od manje od 1.000 godina.

Prema ovom istraživanju, ljudi su verovatno stigli na Kipar kada su resursi na kopnu postali oskudniji, koristeći svoja plovila za prelazak mora. Na ostrvu su naišli na patuljaste vrste megafaune — nilske konje veličine vepra (Phanourios minor) i slonove veličine konja (Palaeoloxodon cypriotes) — koje nisu pokazivale strah od novih predatora. Lovci-sakupljači su iskoristili ovu priliku, a nesmetan lov verovatno je ubrzao njihov nestanak.

Kombinovanjem podataka o težini ovih životinja, njihovom životnom veku, stopi preživljavanja i plodnosti, naučnici su došli do zaključka da bi ljudska populacija od 3.000 do 7.000 osoba mogla brzo da iscrpi broj ovih vrsta. Modeli sugerišu da su ljudi prvo ciljali na patuljaste nilske konje, a zatim i na slonove, pri čemu se njihov broj drastično smanjivao kako su ljudi nastavili sa lovom. Ovaj proces trajao je manje od milenijuma, što se poklapa s paleontološkim zapisima koji ukazuju na redosled izumiranja.

Iako su prethodno neki naučnici verovali da su ljudi stigli na Kipar nakon što su ove vrste izumrle, nova istraživanja pokazuju suprotno. Ranije ove godine, otkriveno je da su ljudi nastanjivali Kipar već pre 14.000 godina, u vreme kada su patuljasti nilski konji i slonovi još uvek živeli na ostrvu.

Kipar pruža idealan scenario za proučavanje ovog fenomena jer je ostrvo bilo relativno izolovano, sa ograničenim brojem vrsta megafaune. Ova jedinstvena situacija omogućila je istraživačima da preciznije modeluju uticaj ljudskog dolaska na izumiranje ovih životinja.

Ovo istraživanje ne samo da doprinosi našem razumevanju istorijskih događaja na Kipru, već takođe pruža važne uvide u šire ekološke posledice dolaska ljudi na izolovana staništa. Iako su patuljasti nilski konji i slonovi izumrli pre više od 10.000 godina, njihova priča je važna lekcija o tome kako čak i relativno male ljudske zajednice mogu značajno uticati na ekosisteme i dovesti do velikih izumiranja.