Lukovi su se u Evropi koristili 40.000 godina ranije nego što smo mislili

Lukovi su se u Evropi koristili 40.000 godina ranije nego što smo mislili

Pećina u južnoj Francuskoj otkrila je dokaze o prvoj upotrebi luka i strela u Evropi od strane savremenih ljudi pre nekih 54.000 godina, daleko ranije nego što je ranije bilo poznato.

Istraživanje, objavljeno u sredu u časopisu Science Advances, pomera starost streličarstva u Evropi za više od 40.000 godina.

Upotreba luka i strele u Africi je dokumentovana da datira oko 70.000 godina unazad.

Ali najstariji prethodni dokaz o streljaštvu u Evropi bilo je otkriće lukova i strela u tresetnim močvarama severne Evrope, posebno Stellmoor u Nemačkoj, koje datira 10.000 do 12.000 godina unazad.

Novo istraživanje dolazi iz skloništa u stenama Mandrin sa pogledom na srednju dolinu reke Rone u južnoj Francuskoj.

Nalazište Grotte Mandrin, koje je prvi put iskopano 1990. godine, obuhvata sloj po sloj arheoloških ostataka koji datiraju više od 80.000 godina.

Istraživači koji su sproveli najnoviju studiju ranije su dokumentovali da su neandertalci i njihovi moderni „rođaci“ – Homo sapiens – naizmenično naseljavali pećinu Mandrin.

Nivo poznat kao „Sloj E“ pripisuje se prisustvu Homo sapiensa pre nekih 54.000 godina i smešten je između slojeva brojnih neandertalskih zanimanja.

Istraživači su sproveli funkcionalnu analizu kremenih artefakata pronađenih u sloju E koji su bili finije izvedeni od vrhova i oštrica u slojevima iznad i ispod.

Mali kremeni vrhovi bili su ključni jer su drugi elementi tehnologije streličarstva, kao što su drvo, vlakna, koža, smole i tetive, kvarljivi i retko sačuvani na evropskim paleolitskim nalazištima.

Za ovu studiju, istraživači su reprodukovali male kremene vrhove pronađene u pećini, od kojih su neki manji od američkog penija, i ispalili ih kao vrhove strela sa replikom luka na mrtve životinje.

„Nismo mogli da ih bacimo na životinje na bilo koji drugi način osim lukom jer su bile suviše male i previše lagane da bi bile efikasne“, rekla je Lora Mec sa Univerziteta Eks Marsej, koautorka studije zajedno sa Ludovicom Slimakom iz Univerzitet u Tuluzu.

„Morali smo da koristimo ovu vrstu pogona“, rekao je Mec za AFP. „Jedini način na koji je funkcionisao bio je luk.“

Prelomi na vrhovima kremena upoređeni su sa ožiljcima pronađenim na artefaktima pronađenim u pećini, što nesumnjivo dokazuje da su korišćeni kao vrhovi strela, rekli su istraživači.

„Prelomi za mnoge od njih, ne za sve, bili su prelomi od udara“, rekao je Mec. „I dolaze na kraj tačke.“

Mec je rekao da dokazi sugerišu da su se neandertalci i Homo sapiens koji su koristili u pećini verovatno sreli u nekom trenutku, iako „ne znamo prirodu sastanka, da li je bio lep ili ne“.

Neandertalci koji su naseljavali lokaciju Mandrin nastavili su da koriste tradicionalno oružje, međutim, kao što su zabačena ili ručno bačena koplja i nisu razvili oružje na mehanički pogon, rekla je ona.

„Tradicije i tehnologije kojima su ovladale ove dve populacije bile su stoga duboko različite, ilustrujući izuzetnu objektivnu tehnološku prednost modernih populacija tokom njihovog širenja na evropski kontinent“, rekli su istraživači.

Mec je rekao da bi stanari pećine obično lovili konje, bizone i jelene, a unutra su pronađene životinjske kosti.