Uticaj ljudi na odnos između leoparda i hijena

Uticaj ljudi na odnos između leoparda i hijena

Istraživači sa Univerziteta u Kopenhagenu pomno su proučavali odnos između leoparda (Panthera pardus) i pegavih hijena (Crocuta crocuta) u istočnoafričkom prirodnom području okruženom ruralnim naseljima. Njihova studija, objavljena u časopisu Ekosfera, otkriva kako prisustvo ljudi direktno utiče na kompetitivni odnos između ove dve vrste velikih predatora.

„Ljudi nastavljaju da se probijaju u ono malo divljine koja je ostala na svetu. Ova studija pokazuje da uznemiravanje od strane ljudi narušava ravnotežu između konkurentskih vrsta, dajući prednost hijenama“, kaže Rasmus V. Havmeler, prvi autor studije i postdoktor na Prirodnjačkom muzeju Univerziteta u Kopenhagenu.

Havmeler je mesecima koristio zamke za kamere da bi posmatrao dinamiku između hijena i leoparda koji žive u tanzanijskim planinama Udzungva, nacionalnom parku od oko 2.000 km² okruženom poljoprivrednim i naseljenim područjima. Studija je prva koja kombinuje posmatranja velikih predatora tokom vremena i prostora u jednoj analizi.

Dok se čini da broj hijena raste, populacija leoparda je u opadanju, kako u Africi, tako i širom sveta. Hijene, kao jedini konkurent leopardima u ovom prirodnom području, imaju prednost jer ljudi ne osećaju pretnju od njih niti ih proganjaju, za razliku od leoparda koji se povlače što dalje od ljudi.

„Leopardi se povlače od ljudi, dok hijene imaju koristi od blizine ljudske populacije i čak koriste ljude kao štit protiv leoparda“, kaže Havmeler.

Zapažanja istraživača potvrđuju da je veličina važna. Mužjaci leoparda, koji su veći, zadržavaju dominaciju nad hijenama, dok su ženke leoparda, koje su manje, podložnije uticaju hijena.

„Hijene se ne boje muških leoparda, već ih prate i kradu njihov plen. Ali fizička inferiornost hijena nadoknađena je u oblastima blizu ljudi, jer se muški leopardi povlače“, objašnjava Havmeler.

Ženke leoparda prilagođavaju svoje ponašanje prisustvu hijena, postajući dnevne životinje, dok su hijene prvenstveno noćne, što sugeriše da se ženke leoparda prilagođavaju da izbegnu sukobe s hijenama.

Ova studija naglašava da hijene imaju koristi od života u blizini ljudi, što im može pružiti konkurentsku prednost nad drugim velikim grabežljivcima. Kada su leopardi pritisnuti, mogu uslediti kaskadni efekti u ekosistemu, što može poremetiti populacije drugih vrsta koje leopardi drže pod kontrolom.

Havmeler se nada da će rezultati ove studije podstaći uzdržanost u upravljanju oblastima divljine i razmotriti efekte ljudskog uznemiravanja na životinje.

„Naši rezultati jasno pokazuju da ljudski poremećaji mogu promeniti kompetitivni odnos između važnih predatora. Nadamo se da će se ovo razmotriti prilikom proširivanja aktivnosti u divljim područjima, kako bi se one polako razvijale i dale životinjama priliku da se prilagode“, zaključuje Havmeler.