Srednja arterija kao primer evolucije u savremenom čoveku: Promene u našoj anatomiji

Srednja arterija kao primer evolucije u savremenom čoveku: Promene u našoj anatomiji

Zamišljanje kako bi se naša vrsta mogla pojaviti u dalekoj budućnosti često izaziva divlje spekulacije o istaknutim karakteristikama kao što su visina, veličina mozga i ten kože. Ipak, suptilne promene u našoj anatomiji danas pokazuju koliko evolucija može biti nepredvidljiva.

Uzmite nešto tako svakodnevno kao što je dodatni krvni sud u našim rukama, što bi prema trenutnim trendovima moglo biti uobičajeno za samo nekoliko generacija.

Arterija koja privremeno teče niz centar naših podlaktica dok smo još u materici ne nestaje tako često kao nekada, prema studiji objavljenoj 2020. od strane istraživača sa Univerziteta Flinders i Univerziteta Adelaide u Australiji.

To znači da ima više odraslih nego ikad sa dodatnim kanalom vaskularnog tkiva koji teče ispod zgloba.

„Još od 18. veka, anatomi proučavaju prevalenciju ove arterije kod odraslih i naša studija pokazuje da je očigledno u porastu“, objasnio je anatom sa Univerziteta Flinders Tegan Lukas 2020. godine.

„Prevalencija je bila oko 10 procenata kod ljudi rođenih sredinom 1880-ih u poređenju sa 30 procenata kod onih rođenih krajem 20. veka, tako da je to značajno povećanje u prilično kratkom vremenskom periodu, kada je u pitanju evolucija.

Srednja arterija se formira prilično rano u razvoju kod svih ljudi, transportujući krv niz centar naših ruku da bi hranila naše rastuće ruke.

Tri glavne arterije u podlaktici – srednja u centru. (ilbusca/Digital Vision Vectors/Getti Images)

Oko osam nedelja obično se povlači, ostavljajući zadatak na dva druga suda – radijalnoj (koje možemo da osetimo kada merimo puls osobe) i ulnarnoj arteriji.

Anatomisti već neko vreme znaju da ovo odumiranje srednje arterije nije garancija. U nekim slučajevima, traje još mesec dana.

Ponekad se rodimo sa tim da još uvek pumpa, hraneći ili samo podlakticu, ili u nekim slučajevima i šaku.

Da bi uporedili rasprostranjenost ovog upornog krvnog kanala, Lukas i njegove kolege Maciej Henneberg i Jaliia Kumaratilake sa Univerziteta u Adelaidi pregledali su 80 udova leševa, koje su svi donirali Australijanci evropskog porekla.

Donatori su se kretali od 51 do 101 po prelasku, što znači da su skoro svi rođeni u prvoj polovini 20. veka.

Zabeležujući koliko često su pronalazili gustu srednju arteriju koja je sposobna da nosi dobru zalihu krvi, istraživački tim je uporedio brojke sa zapisima iskopanim u pretrazi literature, uzimajući u obzir podatke koji bi mogli preterano da predstavljaju izgled plovila.

Njihovi rezultati objavljeni su u Journal of Anatomi .

Činjenica da je arterija danas tri puta češća kod odraslih nego pre više od jednog veka je zapanjujuće otkriće koje sugeriše da prirodna selekcija favorizuje one koji drže ovaj dodatni deo krvavog zaliha.

„Ovo povećanje je moglo biti rezultat mutacija gena uključenih u razvoj srednje arterije ili zdravstvenih problema kod majki tokom trudnoće, ili oboje zapravo“, rekao je Lukas.

Mogli bismo zamisliti da bi postojana srednja arterija mogla da pruži spretnim prstima ili jakim podlakticama pouzdano povećanje krvi dugo nakon što se rodimo. Ipak, ako ga imamo, takođe smo izloženi većem riziku od sindroma karpalnog tunela, neprijatnog stanja koje nas čini manje sposobnim da koristimo ruke.

Za otkrivanje vrsta faktora koji igraju glavnu ulogu u procesima odabira uporne srednje arterije biće potrebno mnogo više istraživanja.

Šta god da su, verovatno ćemo nastaviti da viđamo više ovih plovila, sugeriše istraživanje.

„Ako se ovaj trend nastavi, većina ljudi će imati srednju arteriju podlaktice do 2100. godine“, rekao je Lukas.

Ovaj brzi porast srednje arterije kod odraslih nije za razliku od ponovnog pojavljivanja kosti kolena zvane fabella, koja je takođe tri puta češća danas nego pre jednog veka.

Koliko god ove razlike bile male, male mikroevolucione promene doprinose velikim varijacijama koje definišu vrstu.

Zajedno oni sami stvaraju nove pritiske, stavljajući nas na nove puteve zdravlja i bolesti koje nam je danas teško da zamislimo.