Ledolomac Oden prvi je prikupio naučne podatke o moru u nepoznatom Viktorijinom fjordu na severnom Grenlandu

Ledolomac Oden prvi je prikupio naučne podatke o moru u nepoznatom Viktorijinom fjordu na severnom Grenlandu

Ekspedicija GEOEO severno od Grenlanda 2024, koju je organizovao švedski sekretarijat za polarna istraživanja na ledolomcu Oden, ušla je u istoriju kao prvo plovilo koje je stiglo do udaljenog Viktorija fjorda na severnom Grenlandu.

Pošto je dubina fjorda Viktorija potpuno nepoznata, Oden sistematski mapira put do fjorda koristeći svoj napredni sistem ehosonda dok se probija kroz led. Na putu ka fjordu, Oden je naišao na težak led u Linkolnovom moru, ali je kroz iskustvo i stručnost posade uspeo da postigne ovaj važan cilj.

Ekspedicija se još uvek suočava sa značajnim izazovima u fjordu zbog velikih santâ leda koje su ostatak srušenog plutajućeg ledenog jezika glečera C.H. Ostenfeld. Počelo je prikupljanje podataka za multidisciplinarna naučna istraživanja sa nekoliko glavnih ciljeva:

  • Istraživanje toplijih atlantskih voda: Iz fizičkih oceanografskih merenja utvrditi da li toplija voda atlantskog porekla ulazi u fjord, što može uticati na pomorsko topljenje glečera C.H. Ostenfeld.
  • Studija ledenog pokrivača severne Grenlande: Snimanje strukture glečera C.H. Ostenfeld i njegovog osnovnog sloja uzvodno od nedavno srušenog ledenog jezika pomoću radarskog oslikavanja. Takođe, biće izvučeni uzorci sedimenta radi proučavanja dugoročne evolucije ledenog pokrivača severne Grenlande.
  • Korišćenje robotskih vozila za proučavanje procesa topljenja: Istraživanje procesa topljenja pomoću niza malih autonomnih površinskih i podvodnih bespilotnih vozila, blizu ledenog fronta gde je previše opasno dovesti posade.
  • Klimatske studije: Prikupljanje drvnih ostataka i uzoraka grmlja za analize godišnjih prstenova kako bi se regionalne klimatske promene stavile u globalni kontekst.
  • Uticaj ljudi na ekosisteme: Izvlačenje jezerskih uzoraka i ostataka životinja radi genetskog proučavanja uticaja prvih dolazaka ljudi u ovu udaljenu regiju.
  • Razmena ugljen-dioksida i dinamika hranljivih materija: Merenje protoka gasova na granici okean-atmosfera kako bi se istražilo da li Viktorija Fjord funkcioniše kao rezervoar ili izvor ugljen-dioksida i metana. Mapiranje raspodele ključnih hranljivih materija za okeanske ekosisteme koje regulišu razmenu ugljen-dioksida.
  • Geološko mapiranje: Geološko mapiranje, uzimanje uzoraka stena i snimanje dubokih struktura u kori, kako bi se razumelo geološko evoluiranje regiona i njegov uticaj na ledene procese.

„Ekspedicija GEOEO severno od Grenlanda 2024 će u velikoj meri poboljšati naše razumevanje ove udaljene i retko istražene oblasti, sa potencijalnim implikacijama na globalne klimatske studije, budući porast nivoa mora i naše opšte znanje o arktičkom okruženju“, kaže ko-glavni naučnik Martin Jakobson i Nina Kirhner, profesori na Univerzitetu u Stokholmu.