Lečenje osteoporoze može imati koristi od otkrića ključnog pokretača niske gustine kostiju

Lečenje osteoporoze može imati koristi od otkrića ključnog pokretača niske gustine kostiju

Naučnici Van Andel instituta su istakli ključni pokretač niske gustine kostiju, otkriće koje može dovesti do poboljšanih tretmana sa manje neželjenih efekata za žene sa osteoporozom.

Nalazi su opisani u studiji objavljenoj ovog meseca u Science Advances od strane vanrednih profesora VAI Connie M. Kravczik, Ph.D., i Tao Iang, Ph.D.

Njihovo istraživanje otkriva da gubitak epigenetskog modulatora, KDM5C, čuva koštanu masu kod miševa. KDM5C funkcioniše tako što menja epigenetske „oznake“, koje su slične prekidačima „uključeno“ i „isključeno“ koji obezbeđuju da se uputstva zapisana u DNK koriste u pravo vreme i na pravom mestu.

„Osteoporoza je uobičajena bolest koja može imati iscrpljujuće ishode“, rekao je Jang. „KDM5C je obećavajući cilj za lečenje niske koštane mase kod žena jer je veoma specifičan. Nadamo se da će naši nalazi doprineti poboljšanju terapije.“

Skoro 19% žena u SAD starijih od 50 godina ima osteoporozu u kukovima i donjem delu kičme. Slabljenje kostiju povezano sa osteoporozom povećava rizik od preloma i predstavlja značajan rizik po zdravlje i kvalitet života.

Nekoliko lekova je odobreno za lečenje osteoporoze, ali strah od retkih, teških neželjenih efekata često predstavlja barijeru za njihovu upotrebu. Dostupni su i tretmani koji koriste hormon estrogen, ali se preporučuju samo za niske doze, kratkoročnu upotrebu, delimično zbog povezanosti sa rizikom od raka.

Dobro je utvrđeno da žene tokom svog života doživljavaju neproporcionalno nižu koštanu masu od muškaraca. Gubitak koštane mase ubrzava se sa menopauzom, povećavajući rizik od osteoporoze i povezanih preloma kod žena kako stare.

Da bi shvatili zašto se to dešava, Kravczik, Iang i njihovi timovi su pogledali razlike u načinima na koji se kost reguliše kod mužjaka i ženki miševa, koji dele mnoge sličnosti sa ljudima i važni su modeli za proučavanje zdravlja i bolesti. Fokusirali su se na specijalizovane ćelije zvane osteoklasti, koje pomažu u održavanju zdravlja kostiju razbijanjem i recikliranjem stare kosti.

Istraživači su otkrili da smanjenje KDM5C poremeti proizvodnju ćelijske energije u osteoklastima, što je usporilo proces reciklaže i sačuvalo koštanu masu. Važno je da je KDM5C povezan sa Ks hromozomima, što znači da je aktivniji kod žena nego kod muškaraca.

„Snižavanje nivoa KDM5C je kao okretanje prekidača da se zaustavi preaktivan proces recikliranja. Rezultat je veća koštana masa, što na kraju znači jače kosti“, rekao je Kravczik. „Veoma smo uzbuđeni zbog ovog rada i radujemo se sprovođenju budućih studija kako bismo usavršili naše nalaze. Na kraju dana, nadamo se da će ovi uvidi napraviti razliku za ljude sa osteoporozom.“