Lečenje i oporavak od moždanog udara lošiji za žene i ‘rasne manjine’

Lečenje i oporavak od moždanog udara lošiji za žene i ‘rasne manjine’

Velika studija o osobama sa dijabetesom otkrila je da su nakon moždanog udara pacijenti iz rasnih manjina doživjeli veću težinu moždanog udara, produženu hospitalizaciju i manje specijalizovani tretman od svojih bijelih kolega.

Isti podaci su takođe pokazali da je veća verovatnoća da će žene umreti ako nisu bele.

Studija sa Univerziteta u Aberdinu koju je vodio profesor Phio Miint, katedra za starosnu medicinu na Univerzitetu, analizirala je podatke iz američke baze podataka – američkog nacionalnog uzorka pacijenata.

Istraživački tim koji je uključivao kolege sa Univerziteta Keele analizirao je podatke pacijenata sa dijabetesom koji su primljeni u bolnicu nakon moždanog udara, uključujući oko 462.020 prijema.

Ceo rad je objavljen u Clinical Neurologi and Neurosurgeri.

Profesor Phio Miint objašnjava: „Rasni i polni dispariteti su važna razmatranja u upravljanju bilo kakvim dugoročnim uslovima, jer uslovi ne samo da se mogu razlikovati između polova i etničkih grupa, već mogu opravdati i različito upravljanje. Takve razlike mogu takođe imati važne implikacije na bolest prevencija.

„Iako su ove razlike opisane kod osoba sa dijabetesom, još uvek je bilo nejasno u kojoj meri su ove razlike očigledne i kod pacijenata sa dijabetesom nakon što su pretrpeli moždani udar. Ovo je posebno važno jer je dijabetes značajan faktor rizika za moždani udar i značajan deo pacijenata sa dijabetesom, nažalost, pate od moždanog udara.

„Zbog toga je bilo od vitalnog značaja opisati polne i rasne razlike u ovoj grupi pacijenata kako bi mogli da informišu kliničare kako bi mogli da pruže ciljanu intervenciju i informišu pacijente i njihove rođake u vezi sa prognozom.

„Ovi nalazi su važni ne samo u kontekstu Sjedinjenih Država, već mogu imati i važne kliničke implikacije u Velikoj Britaniji s obzirom na sličnu rasnu raznolikost.“

Dr Tiberiu Pana, koji je sproveo istraživanje u okviru programa kliničke obuke na Univerzitetu, dodao je: „Spolne i etničke razlike su važne u postizanju zdravstvene jednakosti i suštinski su delovi svake personalizovane strategije lečenja. Takva razmatranja stoga moraju biti uključena u bilo koju vrstu budućih istraživanja“.

„Naši nalazi ističu multifaktorske osnovne probleme, potencijalno vođene faktorima kao što su način života, socioekonomski i genetski faktori, kao i zdravstveno ponašanje i kliničko upravljanje.

„Dalja istraživanja bi takođe trebalo da budu usmerena na društvene determinante zdravlja kako bi se identifikovali faktori rizika koji se mogu promeniti. Rešavanjem uticaja koji trka ima na zdravstvene ishode, mogu se razviti intervencije i politike za smanjenje ovih razlika i promovisanje pravednih zdravstvenih ishoda za sve pojedince.

Profesor Miint je dodao: „Ovaj projekat je sproveden u okviru letnje istraživačke stipendije dodeljene studentkinji treće godine medicine, Rosi Thuemmler, koja je prva autorka rada. Veoma smo ponosni na Rozino akademsko dostignuće i nastavljamo da negujemo buduće kliničke akademike kroz različiti istraživački stipendijski programi na Medicinskom fakultetu, medicinskih nauka i ishrane.“