Hitno potrebna inovativna rešenja za suočavanje sa humanitarnom krizom u Africi zbog suše

Hitno potrebna inovativna rešenja za suočavanje sa humanitarnom krizom u Africi zbog suše

Inovativna rešenja i hitno finansiranje su od ključnog značaja za pomoć više od 30 miliona ljudi u Africi pogođenim sušom koji se sada suočavaju sa ozbiljnom nesigurnošću hrane i humanitarnim izazovima, upozoravaju agencije UN i vlade.

Klimatski obrazac El Ninja, koji je globalno počeo u julu 2023, doveo je do ozbiljnog deficita padavina širom regiona, sa temperaturama pet stepeni iznad proseka.

Februar je bio najsušniji u poslednjih 100 godina, sa samo petinom uobičajenih padavina za mesec, u regionu gde 70 odsto ljudi zavisi od kišne poljoprivrede da bi preživelo, prema Svetskom programu za hranu (VFP).

Sada se prilika brzo zatvara da bi se sprečila humanitarna kriza velikih razmera, upozorile su agencije UN na brifingu u Pretoriji, u Južnoj Africi, 5. juna, sa neizbežnim neuspehom žetve.

Pogođene zajednice kažu da je to najgora suša koju su ikada doživeli.

Vikala Kaideni, mali farmer iz sela Lekerenji u okrugu Čikvava u južnom Malaviju, rekao je za SciDev.Net da se on i njegova porodica suočavaju sa glađu nakon što im je ceo usev uvenuo.

„Tokom normalne sezone beremo najmanje 30 vreća kukuruza, ali ove sezone suva je zahvatila kukuruz u fazi cvetanja“, rekao je Kaideni, stojeći sa suprugom i 7-mesečnom bebom.

„Kukuruz se osušio i nismo ništa ubrali.“

Malavi, Zambija i Zimbabve proglasili su nacionalne katastrofe nakon što su neuspjesi u usevima izazvali široko rasprostranjenu nesigurnost hrane i raseljavanje ljudi.

U Malaviju, jednoj od najteže pogođenih zemalja, vlada i partneri UN kažu da su potrebne inovativne strategije za povećanje proizvodnje hrane i izgradnju otpornosti.

VFP kaže da je proširenje navodnjavanja širom regiona kritično, ali nedostaci finansiranja su ometali ove napore.

Moses Chimphepo, direktor za pripravnost i reagovanje u malavijskom odeljenju za upravljanje katastrofama, kaže da je poljoprivreda za navodnjavanje jedno rešenje koje zemlja istražuje.

„Takođe smo svesni činjenice da mnogi ljudi nemaju hranu i stoga imamo još jednu komponentu humanitarne pomoći“, rekao je Šimfepo za SciDev.Net.

„Razmatramo dva aspekta: obezbeđivanje hrane nekim porodicama ili obezbeđenje nekih novčanih transfera.

Uticaj El Ninja pogoršava razorne efekte klimatske krize u Malaviju i pojačava uticaje tropskih oluja i ciklona 2022. i 2023. godine, prema VFP-u.

Rebeka Adda-Dontoh, rezidentna koordinatorka UN-a za Malavi, rekla je za SciDev.Net da su zajednice u zemlji bile uključene u aktivnosti upravljanja slivovima, uključujući izgradnju brana, bazena za obrve, rovova i pristupnih puteva zajednici, kao i regeneraciju drveća.

Ona je rekla da su UN posvećene podršci Malaviju i drugim zemljama pogođenim posledicama El Ninja, kako bi izgradile otpornost na buduće šokove.

„Dugoročno gledano, gledamo na ponovno uzgoj drveća i pozicioniranje zajednica kako bi pristupili kreditima za ugljenik, baveći se uticajima klimatskih promjena“, rekao je Adda-Dontoh.

„Ovaj pristup će pomoći zajednicama da se prilagode klimatskim promenama i smanje njihovu ranjivost na buduće katastrofe.

Reena Ghelani, pomoćnica generalnog sekretara UN-a i koordinator za klimatsku krizu za El Ninjo odgovor, rekla je za SciDev.Net tokom posete pogođenim porodicama u Malaviju prošlog meseca da je potrebna hitna akcija.

„Vidimo užasnu sušu, ali takođe vidimo mogućnosti za inovacije“, rekla je ona.

„Moramo odmah da delujemo kako bismo rešili eskalirajuću katastrofu.

Ona je istakla važnost podrške malim poljoprivrednicima, posebno ženama, koji su ključni za proizvodnju hrane.

„Moramo ih osnažiti poljoprivrednim praksama otpornim na klimu i pristupom tržištima“, dodala je ona.