Boravak u svemiru uništava crvena krvna zrnca astronauta

Boravak u svemiru uništava crvena krvna zrnca astronauta

Ljudsko telo nije evoluiralo da nosi život u svemiru, i to se vidi u našoj krvi.

Otkako je naša vrsta prvi put počela da provodi duže vremenske periode izvan naše planete, istraživači su primetili neobičan i dosledan gubitak crvenih krvnih zrnaca među astronautima.

Fenomen se naziva ‘svemirska anemija’, a donedavno je njen uzrok bio misterija. Neki stručnjaci tvrde da je svemirska anemija samo kratkoročni fenomen – kratka kompenzacija za promene tečnosti u našim telima pod mikrogravitacijom.

Međutim, studija iz 2022. ukazuje na destruktivniji i trajniji mehanizam.

Tokom šestomesečnog leta svemirske misije, istraživači su otkrili da ljudsko telo uništava oko 54 odsto više crvenih krvnih zrnaca nego što bi inače.

Očitavanja su daleko veća od očekivanih, a potiču direktno iz daha i krvi 14 astronauta na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS).

„Ovo je najbolji opis koji imamo o kontroli crvenih krvnih zrnaca u svemiru i nakon povratka na Zemlju“, rekao je epidemiolog Gaj Trudel sa Univerziteta Otava, Kanada, januara 2022.

„Ovi nalazi su spektakularni, s obzirom na to da ova merenja nikada ranije nisu vršena i da nismo imali pojma da li ćemo nešto pronaći. Bili smo iznenađeni i nagrađeni za našu radoznalost.“

Merenja su obavljena putem krvnih testova gvožđa i testova daha na bazi ugljen monoksida.

Za svaki izdahnuti molekul ugljen monoksida, molekul pigmenta koji se nalazi u crvenim krvnim zrncima je takođe uništen, što ga čini korisnom aproksimacijom gubitka crvenih krvnih zrnaca.

Dok su još uvek čvrsto prizemljeni na Zemlji, astronauti u studiji stvarali su i uništavali oko 2 miliona crvenih krvnih zrnaca u sekundi. Međutim, tokom svog vremena u orbiti, njihova tela su uništavala otprilike 3 miliona krvnih zrnaca u sekundi.

U mikrogravitaciji, ljudsko telo gubi oko 10 procenata tečnosti koja teče kroz naše krvne sudove, jer se krv akumulira u našoj glavi i grudima. Zato astronauti ponekad izgledaju natečeno na svojim video snimcima sa ISS-a.

Godinama je ovo bilo objašnjenje svemirske anemije. Možda je gubitak crvenih krvnih zrnaca bio način na koji naše telo nadoknađuje gubitak zapremine krvi.

Ali to nije ono što je nedavna studija otkrila. Umesto da izjednači sastav naše krvi, čini se da se gubitak crvenih krvnih zrnaca nastavlja nesmanjeno tokom svemirskog leta.

Čak i nakon 120 dana, kada su sva crvena krvna zrnca u telu astronauta stvorena u svemiru, gubitak crvenih krvnih zrnaca se nastavio sličnim tempom.

„Naša studija pokazuje da se po dolasku u svemir više crvenih krvnih zrnaca uništava i to se nastavlja tokom čitavog trajanja misije astronauta“, rekla je Trudel.

Kada su astronauti bili u svemiru, izgleda da je gubitak crvenih krvnih zrnaca doveo do veće cirkulacije gvozdenog seruma u ​​njihovoj krvi od normalnog. Bez toliko crvenih krvnih zrnaca za transport gvožđa po telu, astronauti su se postepeno približavali anemiji, koja se može klasifikovati na blagu, umerenu i tešku.

Kada su se vratili na Zemlju, pet od 13 astronauta (jednom nije vađena krv pri sletanju) dostiglo je klinički dijagnostibilne nivoe anemije, definisane kao stanje u kojem telo nema dovoljno crvenih krvnih zrnaca za svoje fiziološke potrebe.

Otprilike tri ili četiri meseca nakon sletanja, nivoi crvenih krvnih zrnaca su se vratili u normalu. Ali čak i godinu dana nakon što je njihov svemirski let obavljen, tela astronauta su i dalje uništavala 30 odsto više crvenih krvnih zrnaca nego pre njihovog putovanja u svemir.

Studija nije merila proizvodnju crvenih krvnih zrnaca, ali s obzirom na to da nijedan astronaut nije patio od teške anemije, uprkos značajnim gubicima crvenih krvnih zrnaca, njihova tela su takođe možda proizvodila više crvenih krvnih zrnaca nego normalno dok su bili u svemiru.

Ako se ispostavi da je to tačno, ishrana astronauta će morati da se prilagodi u skladu sa tim. Povećanje proizvodnje crvenih krvnih zrnaca može dovesti do dodatnog pritiska na funkciju koštane srži, a to nužno zahteva veću potrošnju energije.

Ako astronauti nisu pravilno zaštićeni, mogli bi da rizikuju oštećenje srca, pluća, kostiju, mozga i mišićnog sistema kada se vrate na Zemlju.

„Srećom, manje crvenih krvnih zrnaca u svemiru nije problem kada je vaše telo bestežinsko“, objasnila je Trudel.

„Ali kada sletite na Zemlju i potencijalno na druge planete ili mesece, anemija koja utiče na vašu energiju, izdržljivost i snagu može ugroziti ciljeve misije. Efekti anemije se osećaju tek kada sletite i mora se ponovo suočiti sa gravitacijom.