Kolumbija i Gvatemala uče jedni od drugih u očuvanju prašuma

Kolumbija i Gvatemala uče jedni od drugih u očuvanju prašuma

U bujnoj džungli severne Gvatemale—u najvećem zaštićenom području u Centralnoj Americi—30 lidera iz kolumbijskog regiona Amazonskog basena razmenjuju strategije sa lokalnim etničkim poljoprivrednicima Maja o tome kako da žive od ove guste šume, a da je ne unište.

Ispod visokih, lisnatih stabala mahagonija i kedra u rezervatu biosfere Maja, grupa za posete raspravlja o načinima da se osigura da kišna šuma ostane zdrava, dok proučava model rezervata koji se Gvatemala razvija od 1994. godine.

Ogroman projekat održivosti u Gvatemali ima za cilj postizanje ravnoteže u kojoj zajednice pošumljavaju, seku drveće za drvo na kontrolisan način, uzgajaju žitarice i povrće, sakupljaju ukrasno bilje, pa čak i razvijaju turizam sa malim uticajem.

„To osigurava da naše zajednice dobijaju ekonomske resurse koji su ovde uloženi i za očuvanje“, rekao je Serhio Balan, regionalni direktor Nacionalnog saveta zaštićenih područja (CONAP), za AFP u selu Melhor de Menkos, blizu granice sa Belize.

Rezervat biosfere Maja prostire se na 2,1 milion hektara (5,2 miliona hektara) i graniči se sa Meksikom i Belizeom.

Svake godine njenu floru i faunu ugrožavaju požari, krčenje šuma u ​​poljoprivredne i stočarske svrhe, pa čak i trgovci drogom.

Stotine arheoloških nalazišta se nalaze na ovoj teritoriji, kao što je drevni grad Maja Tikal, jedno od glavnih turističkih mesta u Gvatemali i lokacija koja ugošćuje posetioce iz centara za razvoj šuma i biodiverzitet kolumbijskog Amazona.

U rezervatu i u blizini Tikala, nalazi se i pred-hispanski park Uakactun, gde su obe grupe učestvovale u ceremoniji Maja sa vatrom potpaljenom svećama i smolom drveta.

Kolumbijski lideri, čija je poseta trajala nedelju dana, istakli su dostignuća u smanjenju krčenja šuma u ​​kolumbijskoj Amazoniji između 2021. i 2023. za 61 odsto, prema podacima kolumbijskog ministarstva životne sredine.

Trenutno postoji 16 aktivnih koncesija koje pomažu u očuvanju skoro 619.000 hektara šume, kaže CONAP. U međuvremenu, dozvole za kontrolisanu seču omogućavaju privatnim kompanijama da rade na period od 25 ili 30 godina.

Koncesije i rezerve „ne samo da obezbeđuju zapošljavanje, već i obuku za različite poslove“, kaže Ervin Mas, gvatemalski turistički vodič koji je takođe upoznat sa šumarstvom.

CONAP procenjuje da koncesije, svojevrsni grant za delatnost, otvaraju oko 150.000 direktnih i indirektnih radnih mesta u rezervi.

Duž jednog dela staze posetioci nailaze na niz isečenih trupaca koji se slažu da bi se odneli u pilanu. Drvo dolazi od stabala odabranih za seču u kontrolisanom procesu koji će omogućiti šumi da se regeneriše.

U blizini, zvuk ptica i majmuna koji lepršaju kroz granje, meša se sa brbljanjem grupe.

„Jedna od sjajnih ideja koje smo odneli je oblik organizacije koji su imali (u Gvatemali) da zaista traje tokom vremena“, kaže Aristides Oime, predsednik kolumbijske grupe farmi Asojuntas de Kartahena del Čaira.

„Od farmera do farmera, vidimo kako zaista možemo da se poboljšamo“, rekao je on. „Želimo da pokažemo kako zaista verujemo da krčenje šuma nije put, pravi put je očuvanje životne sredine.

Koordinator kolumbijske nevladine organizacije Heart of the Amazon, Luz Rodriguez, veruje da iako postoje razlike sa gvatemalskim zajednicama, oni su naučili lekcije o tome kako drugi ljudi kontrolišu zemljište na održiv način.