Kognitivna bihejvioralna terapija za majke može poboljšati buduće mentalno zdravlje odojčadi

Kognitivna bihejvioralna terapija za majke može poboljšati buduće mentalno zdravlje odojčadi

Kognitivna bihejvioralna terapija (CBT) koju pružaju novim majkama osobe koje su se prethodno oporavile od postporođajne depresije (PPD) može pomoći u sprečavanju budućih psihijatrijskih bolesti kod njihove dece, otkriva novo istraživanje koje je vodio Univerzitet Mekmaster.

Nalazi, objavljeni u Journal of Affective Disorders 9. juna, ispitivali su efekte grupne CBT – oblika psihološkog tretmana – na regulaciju emocija kod novorođenčadi.

PPD i povezani simptomi pogađaju do jedne od pet novopečenih majki i porodilja. Više od dve trećine troškova povezanih sa PPD je posledica njegovog uticaja na decu.

Istraživanje, koje je vodio Rian Van Lieshout, ispitalo je efekte grupne CBT na emocionalnu regulaciju odojčadi praćenjem 73 para majki i beba koje su bile podvrgnute PPD tretmanu između 2018. i 2020. Učesnici su nasumično raspoređeni u dve grupe, a eksperimentalna grupa je dobila neposredna CBT i kontrolna grupa koja čeka devet nedelja pre početka terapije.

„Rani problemi sa regulacijom emocija su veoma važni jer su uključeni u razvoj skoro svih vrsta problema mentalnog zdravlja kasnije u životu“, rekao je Van Lieshout, vanredni profesor Odeljenja za psihijatriju i bihejvioralne neuronauke i kanadske istraživačke katedre u perinatalnom području. Mentalno zdravlje.

„Ovo je prvi put da je bilo ko pokazao u randomizovanom kontrolisanom ispitivanju — najjačem mogućem dizajnu studije kod ljudi — da lečenje majki jeftinom, skalabilnom terapijom govorom (CBT) može dovesti do adaptivnih promena u funkcionisanju mozga bebe“, rekao je on. .

Svaka grupa je prolazila nedeljne dvočasovne CBT sesije koje su isporučene tokom devet nedelja. Istraživači su uporedili regulaciju emocija kod beba između ove dve grupe i pratili napredak među bebama merenjem njihove moždane funkcije pomoću elektroencefalografije (EEG; mera moždane aktivnosti), funkcionisanje drugih delova nervnog sistema beleženjem njihovog otkucaja srca elektrokardiografijom ( EKG) testovi i anketiranje majki o temperamentu njihovih beba.

Studija je otkrila da su novorođenčad čije su majke bile lečene CBT-om koje je dostavio vršnjak odmah imala prilagodljivije promene u EEG i EKG merama regulacije emocija, u poređenju sa bebama čije su majke bile na listi čekanja od devet nedelja. Majke u prvoj grupi su takođe doživele klinički značajno smanjenje simptoma PPD nakon lečenja.

„Razvoj regulacije emocija u velikoj meri je oblikovan interakcijama majke u ranom životu, a bebe zavise od kontinuirane razmene sa negovateljima kako bi regulisali bilo kakav emocionalni stres“, rekao je Van Lieshout. „Stalno davanje i uzimanje između roditelja i beba čini osnovu njihovog budućeg samoregulatornog kapaciteta nakon detinjstva“

Deset pojedinaca koji su se oporavili od PPD-a pružili su grupni CBT tretman nakon što su prošli obuku koja je uključivala dvodnevno učenje u učionici, nakon čega je usledilo posmatranje od devet nedelja. Vršnjački fasilitatori se ponekad preferiraju u odnosu na profesionalne terapeute, zbog njihovih životnih iskustava i perspektiva.

Da bi sproveli studiju, istraživači su se udružili sa Kids Can Fli, kanadskom neprofitnom organizacijom posvećenom podršci razvoju dece.

„Naša organizacija je neverovatno zadovoljna što je partner u ovoj studiji. Jedna od naših filozofija je da je podrška roditeljima jedna od najboljih strategija za podršku i uticaj na bebe. Ova studija pokazuje da to ima merljiv uticaj“, rekla je Beka Meklelan, izvršni direktor Deca mogu da lete.

„Ohrabreni smo perspektivom da se ovaj model pružanja podrške replicira za širu upotrebu u opštoj populaciji. Veoma smo uzbuđeni što vidimo da se ovaj rad kreće u širu cirkulaciju jer su njegovi rezultati značajni i imaju implikacije na budući rad u zajednici.“