Klimatske promene povećavaju broj vrućih noći, ugrožavajući zdravlje širom sveta

Klimatske promene povećavaju broj vrućih noći, ugrožavajući zdravlje širom sveta

Globalna analiza pokazuje da klimatske promene izazvane ljudskim delovanjem značajno povećavaju broj vrućih noći za skoro jednu od tri osobe širom sveta. Ovo istraživanje, objavljeno u četvrtak, otkriva da visoke noćne temperature mogu postati opasne jer sprečavaju ljudsko telo da se ohladi i oporavi od dnevne vrućine.

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuje održavanje sobne temperature na ili ispod 24 stepena Celzijusa tokom noći kako bi san bio udoban. Visoke noćne temperature, posebno one iznad 25 stepeni Celzijusa, postaju sve učestalije zbog emisija gasova koji zagrevaju klimu. Prema Climate Centralu, nezavisnoj grupi naučnika i klimatskih komunikatora, oko 2,4 milijarde ljudi je tokom poslednje decenije iskusilo dodatne nedelje godišnje sa noćnim temperaturama iznad 25 stepeni.

„Tople noćne temperature mogu naškoditi kvalitetu sna i smanjiti fizički oporavak od vrućih dnevnih temperatura, što može imati kaskadne uticaje na zdravstvene ishode,“ rekao je Nik Obradović, glavni naučnik na Institutu za mozak Laureata Istraživanje.

Ove godine su ekstremne temperature zahvatile velike delove sveta, uključujući Indiju, Saudijsku Arabiju i Meksiko, često ostajući visoke noću. Analiza je upoređivala godišnji prosek vrućih noći između 2014. i 2023. godine sa pretpostavljenim svetom bez klimatskih promena izazvanih ljudskim faktorom, koristeći modele zasnovane na istorijskim podacima.

Kao rezultat toga, Trinidad i Tobago su doživeli najveći porast u broju vrućih noći, sa dodatnih 47 noći godišnje iznad 25 stepeni. Grad Mumbai u Indiji je imao dodatna dva meseca vrućih noći.

Dok je granica od 25 stepeni Celzijusa indikativna za pogoršanje zdravstvenih uslova, posledice na ljude variraju, a kombinacija toplote i visoke vlažnosti može biti smrtonosna. Studije su pokazale da visoke noćne temperature pogoršavaju kvalitet sna, povećavaju rizik od moždanog udara, kardiovaskularnih stanja i smrtnosti, posebno kod starijih osoba i onih sa nižim primanjima.

Ovo istraživanje pruža uvid u sve ozbiljnije posledice klimatskih promena i naglašava potrebu za hitnim merama za prilagođavanje i zaštitu ljudskog zdravlja.