Kako zagađenje plastikom predstavlja izazov za očuvanje mora

Kako zagađenje plastikom predstavlja izazov za očuvanje mora

Jedan od najvećih proizvođača plastičnog otpada po glavi stanovnika, Kanada se bori da zaštiti svoja određena zaštićena morska područja od ovog zagađenja, upozoravaju stručnjaci.

Evo nekoliko ključnih tačaka o problemu sa kojim se suočava ova severnoamerička zemlja.

Sa više od četiri miliona tona proizvedenih svake godine, Kanada generiše „dva do četiri puta više“ zagađenja plastikom po osobi od globalnog proseka, rekao je Entoni Merante iz nevladine organizacije Oceana.

U 2020. godini više od 90 odsto plastičnog otpada završilo je na deponijama ili je spaljeno, a samo sedam odsto je reciklirano, prema kanadskom ministarstvu životne sredine.

Preostalih otprilike dva odsto, odnosno 90.000 tona, završilo je u životnoj sredini.

„Zagađenje plastikom je toliko sveprisutno u ovom trenutku da ne možemo zaštititi zaštićena morska područja od plastičnog zagađenja osim ako ne zaustavimo plastično zagađenje na izvoru“, rekao je Merante, šef kampanje za plastiku Oceana Canada.

Globalno, godišnja proizvodnja plastike se više nego udvostručila za 20 godina i dostigla 460 miliona tona.

Samo devet odsto se reciklira, navodi Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

A više od polovine je ambalaža za jednokratnu upotrebu — „stvari koje koristimo nekoliko trenutaka i koje na kraju traju stotinama godina“, rekao je Merante.

U junu 2022, savezna vlada premijera Džastina Trudoa zabranila je šest vrsta plastike za jednokratnu upotrebu sa ciljem da se do 2030. postigne nula plastičnog otpada.

Uredbu na sudu osporavaju kanadski i američki proizvođači plastike, kao i petrohemijske firme.

Nekoliko opština, uključujući Montreal, Vankuver i Edmonton, već je zabranilo određenu plastiku za jednokratnu upotrebu.

Više biorazgradivog pribora nalazi se na obalama u blizini ostrvskog grada Montreala, rekla je An-Mari Aselin, morski biolog koja već pet godina sprovodi kampanje sakupljanja duž reke Sveti Lorens.

To pokazuje da se „ponašanje ljudi nije promenilo“, ali vrsta otpada koji se sada stvara ima „mnogo manji uticaj na životnu sredinu“, primetila je ona.

Otava takođe radi na stvaranju federalnog registra plastike.

Cilj je da se proizvođači pozovu na odgovornost tako što će od njih tražiti da izveštavaju o životnom ciklusu plastike koju stavljaju u promet.

U slučaju federalnih zaštićenih morskih područja, preduzeto je nekoliko mera protiv zagađenja plastikom.

Odeljenje za ribarstvo i okeane tvrdi da se to, međutim, „uzima u obzir“ pri stvaranju novih zaštićenih morskih područja i da je od 2019. zabranjeno odlaganje otpada u zaštićena područja.