Danas ljudi govore više od 7.000 jezika. Iako se čine različitim, istraživači tvrde da svi potiču iz jedne jezičke porodice koja se pojavila pre 135.000 godina. Ova studija otkriva kako je jezik oblikovao ljudsko ponašanje i komunikaciju.
Prema istraživanju, jezik je postao sastavni deo ponašanja Homo sapiensa pre 100.000 godina, što se može videti kroz simboliku u ukrašavanju tela i gravurama. Lingvista sa MIT-a, Šigeru Mijagava, ističe da su svi jezici međusobno povezani i da je jezička sposobnost postojala pre prvog razdvajanja ljudskih populacija.
Mijagava i njegovi saradnici pregledali su naučnu literaturu i pronašli 15 studija koje dolaze do istog zaključka, uprkos različitim metodama. Analize celog genoma, Y hromozoma i mitohondrijalne DNK ukazuju na to da su se Homo sapiensi prvi put razdvojili u različite populacije pre 135.000 godina.
Istraživači tvrde da, da je jezička sposobnost razvijena kasnije, očekivali bismo da postoje moderne ljudske populacije bez jezika ili sa fundamentalno različitim načinima komunikacije. Međutim, ni jedan od ovih slučajeva nije zabeležen.
Postoji vremenski razmak između pojave ljudskog jezika i njegove široke upotrebe u arheološkim zapisima, što sugeriše da je ovaj nivo komunikacije oblikovao karakteristična ljudska ponašanja. Tim veruje da su se od tada pojavili sistematski gravuri i sahrane.
Mijagava naglašava da je jezik stimulisao ljudsko razmišljanje i podstakao inovacije koje su se pojavile pre 100.000 godina. Ipak, neki arheolozi smatraju da su ova ponašanja rezultat postepenog akumuliranja, uz pomoć jezika, dok su ljudi eksperimentisali sa novim materijalima i formirali složenije društvene mreže.
Osim toga, sposobnost za jezik prepoznaje se i kod drugih životinja, ali dokazi o doslednoj upotrebi simboličkog razmišljanja nisu tako rasprostranjeni. Način na koji ljudi koriste jezik čini se jedinstvenim, a istraživanja o komunikaciji drugih životinja još uvek su u toku.
