Kako se nositi sa depresijom

Kako se nositi sa depresijom

Kada dođe do depresije, svakodnevne aktivnosti kao što su rad, druženje, spavanje, pa čak i jedenje, mogu postati zastrašujući izazov.

Klinički psiholog sa Univerziteta Džordž Mejson Džejms Medaks u svojoj praksi leči pacijente sa kliničkom depresijom. Rekao je: „Problemi sa depresijom i anksioznošću su rezultat onoga o čemu ljudi razmišljaju. Ove misli dovode do osećanja koja takođe utiču na ponašanje.“

Nacionalna alijansa za mentalne bolesti (NAMI) navodi da je depresija ozbiljan poremećaj mentalnog zdravlja i vodeći uzrok invaliditeta u Sjedinjenim Državama danas. Pogađa oko 21 milion odraslih širom zemlje.

Medicinska stanja kao što su anksioznost, poremećaj pažnje/hiperaktivnosti (ADHD), hipotireoza i hronični bol takođe mogu izazvati depresivne epizode.

Kao i uzroci depresije, simptomi stanja su široki i variraju od osobe do osobe, prema NAMI. Znaci depresije uključuju:

  • Promene u obrascima spavanja i ishrane
  • Osećaj beznađa
  • Nedostatak motivacije i interesovanja za svakodnevne aktivnosti
  • Suicidalne misli
  • Problemi sa koncentracijom
  • Smanjen nivo aktivnosti
  • Uznemirenost i nedostatak energije
  • Fizički bol

Važno je potražiti pomoć jer depresija reaguje na lečenje. Terapeut ili drugi zdravstveni radnik može da proveri da li ima znakova depresije i da pomogne da sastavite plan za rešavanje depresije.

Za osobu sa depresijom, Madduk preporučuje nekoliko strategija samopomoći koje su deo vrste terapije poznate kao kognitivna bihejvioralna terapija (CBT), koja ima za cilj da pomogne ljudima da identifikuju negativne obrasce razmišljanja i promene ih.

NAMI navodi da se interpersonalna terapija koja pomaže u poboljšanju odnosa i psihodinamska terapija za rešavanje negativnih obrazaca ponašanja iz prošlosti mogu da se koriste zajedno sa KBT za lečenje depresije.

Pored toga, lekar može da prepiše lek za depresiju kako bi pomogao da upravljate i poboljšate svoje simptome. Oni uključuju selektivne inhibitore ponovnog uzimanja serotonina (SSRI) kao što je Prozac, i inhibitore ponovnog uzimanja serotonina i norepinefrina (SNRI) kao što je Cimbalta.

„Jedan od problema sa depresijom, posebno, je to što se osoba sa depresijom često opire savetima“, rekao je Madduk. „Kada su ljudi depresivni, obično imaju poteškoća da poveruju da će stvari biti bolje.“

On je primetio da za voljene osobe sa depresijom to znači da je „najbolja stvar koju čovek može da uradi jeste da nauči kako da bude dobar slušalac. Ono što mislim pod dobrim slušanjem je da zaista pruži empatiju, ali i da se opire davanju saveta osim ako čovek to traži“.