Kako kvalitet ishrane utiče na mikrobiom creva radi unapređenja zdravlja

Kako kvalitet ishrane utiče na mikrobiom creva radi unapređenja zdravlja

Znamo da zdrava ishrana utiče na telesnu težinu, nivo holesterola i zdravlje srca. Nova studija sa Univerziteta Ilinois fokusira se na još jednu komponentu: ulogu ishrane u podršci zdravom gastrointestinalnom mikrobiomu. Istraživači zaključuju da poštovanje Smernica za ishranu za Amerikance (DGA) promoviše sastav crevnog mikrobioma koji može podržati opšte zdravlje.

„Trenutno ne postoji definicija ‘zdravog’ mikrobioma. Razumevanje načina na koji ishrana može da utiče na strukturu crevnog mikrobioma je važno kako bismo mogli da damo preporuke o pristupu ishrani“, kaže Aleksis Baldeon, doktorant na Odseku za nutricionističke nauke (DNS), deo Fakulteta za poljoprivredne, potrošačke i nauke o životnoj sredini na Univerzitetu I. Baldeon je glavni autor rada, objavljenog u The Journal of Nutrition.

Mikrobiom se sastoji od triliona mikroorganizama koji žive u gastrointestinalnom traktu. Oni doprinose mnogim fiziološkim procesima, a raznovrstan mikrobiom creva može podstaći otpornost na poremećaje koji mogu doprineti bolesti.

Istraživači su analizirali podatke iz American Gut Project, velike baze podataka koja uključuje uzorke fekalija hiljada pojedinaca širom SAD. Njihova studija se fokusirala na podatke iz podskupa od 432 zdrava pojedinca podeljena u tri grupe prema tome koliko su pažljivo pratili Healthi Indeks ishrane (HEI), koji se zasniva na DGA.

Grupa sa najvišim ukupnim HEI rezultatom, što ukazuje na najjaču usklađenost sa DGA, imala je najveću raznovrsnost mikrobioma creva, kao i veće prisustvo bakterija koje doprinose korisnim funkcijama poput fermentacije vlakana, kaže Baldeon.

„Mikrobiom creva je zaista dobra u razgradnji vlakana, što je važno jer ljudi ne mogu da svare vlakna. Učesnici studije sa višim kvalitetom ishrane imali su veće obilje bakterija uključenih u metabolizam vlakana“, primećuje on.

Smernice o ishrani i preporuke za hranljive materije istorijski nisu uključivale razmatranje mikrobioma. Ali to bi se moglo promeniti u budućnosti, kaže Hana Holšer, vanredni profesor na Odeljenju za nauku o hrani i ishrani ljudi na U of I i koautor studije.

„Naš rad pruža tragove za specifične mikrobe koji mogu biti relevantni za praćenje zdravlja mikrobioma i ukupnog zdravlja“, kaže Holscher. „Testiranje sastava vašeg mikrobioma trenutno nije deo standardnog fizičkog pregleda. Čak i ako ste izašli i uradili sekvencioniranje mikrobioma danas, vaš lekar ili dijetetičar ne bi mogli da vam daju snažne preporuke zasnovane na dokazima iz vaših rezultata. Ali kako više razumemo interakciju ishrane, mikrobioma i zdravlja, neki crevni mikrobi mogu postati mete naših preporuka za ishranu. Baš kao što trenutno dajemo preporuke za smanjenje natrijuma da bismo snizili krvni pritisak ili smanjenje zasićenih masti da bismo snizili LDL holesterol, naš cilj je da damo preporuke za ishranu za ishranu korisnih crevnih mikroba.“

Zdravstvena politika takođe počinje da prepoznaje važnost crevnog mikrobioma, kažu istraživači. Zaista, naučni izveštaj za najnoviji DGA potvrđuje da dokaze iz studija o mikrobiomu ishrane treba uzeti u obzir u budućim preporukama o ishrani.

Holscher i Baldeon napominju da njihova studija podržava trenutne preporuke DGA za ishranu bogatu voćem, povrćem i vlaknima. Praćenje ovih smernica, navedenih u MiPlate, i dalje je najbolja strategija za vaše celokupno zdravlje, uključujući ishranu crevnih mikroba.