Novo istraživanje sugeriše da bi misteriozne čestice, poznate kao „desnoruki“ neutrini, mogle biti ključ za razumevanje nekih od najvećih kosmoloških misterija, uključujući prekomernu količinu materije u svemiru i postojanje tamne materije.
Kroz istoriju fizike, postojala je velika dilema u vezi sa pitanjem: zašto univerzum sadrži mnogo više materije nego antimaterije? Teoretski, prema zakonima fizike, kada se stvore čestice, trebalo bi da se stvore i njihove antičestice u jednakim količinama, ali to očigledno nije slučaj. Dok antimaterija može biti stvorena u visokim energijama, u svakodnevnom univerzumu je gotovo nema. Na pitanje šta je uzrokovalo ovu neravnotežu, nova teorija sugeriše da bi odgovornost mogla biti na neutrinu, posebno njegovim „desnorukim“ oblicima.
Neutrini su fundamentalne čestice koje gotovo nemaju masu, a prema standardnom modelu, dolaze u tri vrste: elektronski, muonski i tau neutrini. Zanimljivo je da su svi poznati neutrini „levoruki“, što znači da se njihova unutrašnja spin-orijentacija može kretati samo u jednom smeru dok putuju kroz prostor. To je u suprotnosti sa drugim česticama, koje se mogu orijentisati u oba smera.
Međutim, nova istraživanja sugerišu da možda postoje i druge vrste neutrina – „desnoruki“ neutrini – koji bi mogli biti značajno masivniji od postojećih, levorukih. Ove teže čestice mogle su da igraju ključnu ulogu u formiranju neravnoteže između materije i antimaterije u ranom univerzumu.
Kako se svemir širio i hladio, simetrija između levih i desnih neutrina mogla je biti prekinuta, što bi dovelo do nevidljivosti desnorukih neutrina i stvorilo prostor za dominaciju materije nad antimaterijom. Ovaj proces bi mogao objasniti zašto danas vidimo više materije nego antimaterije u svemiru.
Ali postoji još jedan ključan detalj: istraživači predlažu da desnoruki neutrini nisu nestali u potpunosti. Umesto toga, mogli su se kombinovati da stvore hipotetičku česticu zvanu Majoron, koja bi mogla biti sopstvena antičestica. Ova čestica bi bila stabilna i mogla bi da opstane u svemiru, delujući kao relikvija iz vremena ranog univerzuma. Majoron bi mogao biti kandidat za tamnu materiju, misterioznu supstancu koja čini većinu mase galaksija, a koja je još uvek nedovoljno istražena.
Ova teorija otvara mogućnost da su neutrini, u svom masivnijem obliku, zapravo odgovorni za dve ključne stvari: neravnotežu između materije i antimaterije i postojanje tamne materije. Iako se trenutno radi o hipotezi, ovo istraživanje predstavlja uzbudljiv korak ka razumevanju dubokih kosmoloških fenomena.
Iako su ovi nalazi zasnovani na matematičkim modelima i teorijama, budući eksperimenti i istraživanja mogli bi pružiti dokaze koji bi potvrdili ili opovrgli postojanje desnorukih neutrina i Majorona. Ako se dokaže postojanje ovih čestica, mogli bismo biti na pragu rešavanja nekih od najvećih misterija kosmologije i fizike.
Ova teorija ne samo da bi mogla objasniti kako je svemir prepun materije, već bi mogla imati dubok uticaj na naše razumevanje tamne materije, misteriozne komponente koja čini većinu svemira, ali je još uvek nevidljiva i neuhvatljiva za nauku.
