Hemijsko jedinjenje sulforafan, koje se nalazi u klijancima brokolija, može biti povezano s poboljšanim nivoima šećera u krvi kod osoba sa predijabetesom, što je stanje koje prethodi razvoju dijabetesa tipa 2. Ovo je potvrđeno u istraživanju sprovedenom na Univerzitetu u Geteborgu, koje je pokazalo da sulforafan ima značajan uticaj na nivo šećera u krvi kod određenih osoba.
Ranija istraživanja ovog tima već su identifikovala sulforafan kao potencijalno antidijabetičko jedinjenje. Studija iz 2017. godine pokazala je da su osobe s dijabetesom tipa 2 imale znatno niži nivo šećera u krvi nakon uzimanja visokih doza sulforafana ekstrahovanog iz klijanaca brokolija.
U novoj studiji, objavljenoj u časopisu Nature Microbiology, profesor Anders Rosengren i njegov tim istraživali su efekat sulforafana na predijabetes. Ovo stanje karakteriše postepeni porast nivoa šećera u krvi usled oslabljene proizvodnje insulina i često dovodi do razvoja dijabetesa tipa 2.
U istraživanju je učestvovalo 89 osoba sa povišenim šećerom u krvi, koje su bile gojazne ili imale prekomernu telesnu težinu, starosti između 35 i 75 godina. Učesnici su nasumično raspoređeni u dve grupe – jedna je dobijala sulforafan, dok je druga dobijala placebo, tokom perioda od 12 nedelja. Studija je bila dvostruko slepa, što znači da ni učesnici ni istraživači nisu znali ko prima koji tretman. Ukupno 74 učesnika završilo je studiju.
Rezultati su pokazali da je prosečno smanjenje šećera u krvi bilo veće kod učesnika koji su uzimali sulforafan u poređenju s onima koji su dobijali placebo. Ova razlika bila je statistički značajna.
Najveće poboljšanje primećeno je u određenoj kliničkoj podgrupi učesnika. Oni su imali rane znakove dijabetesa povezane sa starošću, relativno nizak indeks telesne mase (BMI) u kontekstu studije, nižu insulinsku rezistenciju, retku pojavu masne jetre i nisku sekreciju insulina.
Treća faza istraživanja, sprovedena u saradnji sa profesorom Fredrikom Bäckhedom sa Univerziteta u Geteborgu, fokusirala se na crevne bakterije. Otkriveno je da određene bakterije creva mogu komunicirati sa sulforafanom, što dodatno povećava njegovu efikasnost u regulaciji nivoa šećera u krvi.
Konkretno, razlika u nivou šećera u krvi između svih učesnika koji su uzimali sulforafan i onih koji su dobijali placebo iznosila je 0,2 milimola po litru. U specifičnoj kliničkoj podgrupi ta razlika je bila 0,4, dok je kod onih koji su imali prisustvo određene bakterije creva ona iznosila 0,7 milimola po litru.
Prevalencija predijabetesa u Švedskoj procenjuje se na 10%, a trenutno ne postoji standardizovan tretman za ovo stanje. Iako predijabetes često ostaje neotkriven, rano dijagnostikovanje može značajno smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. Profesor Rosengren ističe važnost ranih i individualizovanih intervencija u prevenciji bolesti.
„Tretman predijabetesa trenutno nije dovoljno razvijen, ali ovi rezultati otvaraju mogućnost za precizan tretman korišćenjem sulforafana iz klijanaca brokolija kao funkcionalne hrane. Ipak, promene načina života, uključujući fizičku aktivnost, zdravu ishranu i kontrolu telesne mase, ostaju ključni faktori u prevenciji dijabetesa,“ kaže Rosengren.
„Naša studija takođe pruža širi uvid u to kako patofiziološki procesi i crevna flora međusobno komuniciraju i utiču na efikasnost tretmana, što može imati dalekosežne implikacije za medicinu u budućnosti,“ zaključuje Rosengren.
