Nedavna studija pruža jasne dokaze o formiranju novih neurona u hipokampusu kod odraslih. Istraživači su analizirali uzorke mozga ljudi do 78 godina. Rezultati mogu uticati na razumevanje neurogenesis i razvoj regenerativnih tretmana.
Studija je rezultat istraživanja naučnika sa Karolinske instituta i Tehnološkog univerziteta u Čalmersu u Švedskoj, a fokusira se na dentate gyrus deo hipokampusa, koji je ključan za emocije, učenje i skladištenje epizodnih sećanja.
Molekularni biolog Jonas Frisén ističe da ovo predstavlja važan deo slagalice u razumevanju kako ljudski mozak funkcioniše i menja se tokom života. Potvrda da ljudi mogu formirati nove neurone u hipokampusu tokom života mogla bi otvoriti nova istraživanja o učenju i starenju mozga.
Tim je koristio analizu RNK da identifikuje funkcije moždanih ćelija u uzorcima prikupljenim od ljudi do 78 godina, otkrivajući da su neki neuroni bili usmereni da funkcionišu kao neuralni progenitorni ćelije (NPC), koje generišu nove nerve. Istraživači su takođe primetili sličnosti između ljudskih NPC i onih kod miševa, svinja i majmuna.
Kroz proces mašinskog učenja, istraživači su mogli da grupišu ćelije prema njihovom razvoju, od inicijalne karakterizacije matičnih ćelija do nezrelih neurona u procesu deljenja. Rezultati su odgovorili na pitanja postavljena ranijim studijama koje su utvrdile prisustvo novih neurona u ljudskom mozgu, ali nisu mogle da potvrde kako su se tamo našli.
Frisén naglašava da su sada identifikovane ćelije porekla, što potvrđuje da se formiranje neurona u hipokampusu odraslih nastavlja. Istraživanje različitih starosnih grupa potvrdilo je da neurogeneza nastavlja da se dešava u hipokampusu tokom odraslog života, iako sporijim tempom kako starimo.
Važno je napomenuti da analiza otkriva različite stope neurogeneze kod različitih ljudi, što može ukazivati na razlike u plastičnosti mozga koje utiču na učenje, ličnost i rizik od bolesti. Jedna hipoteza sugeriše da određeni uslovi mozga mogu biti pogođeni brzinom proizvodnje novih neurona, ali će buduće studije morati da istraže ovu temu.
Na kraju, Frisén ističe da bi istraživanje moglo imati implikacije za razvoj regenerativnih tretmana koji stimulišu neurogenezu kod neurodegenerativnih i psihijatrijskih poremećaja. Istraživanje je objavljeno u časopisu Science.
