Pankreasni rak je poznat po tome što simptomi obično postaju vidljivi tek kada se bolest proširi. Konvencionalne terapije, poput hemoterapije, retko dovode do izlečenja, a manje od 10% pacijenata preživi pet godina nakon dijagnoze. Zbog hitne potrebe za efikasnijim i manje toksičnim tretmanima, istraživači istražuju biljne supstance.
Stevija, biljka poreklom iz Južne Amerike, poznata je po svojoj prirodnoj slatkoći. Iako je često prisutna na policama supermarketa, malo ljudi je smatra lekovitom biljkom. Listovi stevije su bogati bioaktivnim jedinjenjima koja su pokazala potencijalne anti-kancerogene i antioksidativne aktivnosti.
Istraživači sa Univerziteta u Hirošimi postavili su inovativno pitanje: šta ako se stevija fermentiše sa pravim bakterijama? Eksperimentisali su sa sojem Lactobacillus plantarum SN13T, koji se često nalazi u fermentisanoj hrani. Fermentacija je proizvela jedinjenje nazvano metil ester hlorogenske kiseline (CAME), koje je pokazalo mnogo jače anti-kancerogene efekte od sirovog ekstrakta stevije.
U laboratorijskim testovima, ekstrakt fermentisane stevije izazvao je smrt pankreasnih kancerogenih ćelija, dok su zdrave bubrežne ćelije ostale uglavnom netaknute. Dalja analiza je pokazala da je CAME odgovoran za ovaj efekat, blokirajući kancerogene ćelije u specifičnoj fazi njihovog životnog ciklusa.
CAME deluje tako što aktivira gene koji promovišu smrt ćelija, dok istovremeno potiskuje one koji pomažu kancerogenim ćelijama da rastu i opstaju. Ova dvostruka akcija usporava napredovanje raka i podstiče maligne ćelije na samouništenje. Takođe, ekstrakt fermentisane stevije je otkriven kao jači antioksidans od nefermentisanog.
Iako su ovi rezultati dobijeni iz laboratorijskih ćelija, a ne iz studija na životinjama ili ljudima, otkriće je uzbudljivo i zahteva dalja istraživanja. Ovo istraživanje naglašava potencijal svakodnevne hrane i njihovih prirodnih mikroba kao neiskorišćenih izvora novih lekova.
