Istraživanje otkriva ključne faktore koji omogućavaju ljudima da žive do 100 godina

Istraživanje otkriva ključne faktore koji omogućavaju ljudima da žive do 100 godina

Nedavna istraživanja otkrila su da stogodišnjaci imaju sposobnost da izbegnu bolesti. Ova otkrića mogu pomoći u razumevanju dugovečnosti i zdravijeg starenja. Naučnici nastavljaju da istražuju uzroke i mehanizme koji doprinose ovim fenomenima.

Ljudi danas žive duže, ali samo mali procenat njih doživi stotu. Razlozi za to ostaju misterija naučnicima, ali najnovija istraživanja otkrivaju ključne faktore. Tim istraživača, uključujući mene, otkrio je da stogodišnjaci imaju sposobnost da izbegnu bolesti.

Stogodišnjaci su od posebnog interesa za naučnike jer mogu pomoći u razumevanju kako možemo živeti duže i zdravije. Pitanja koja se postavljaju uključuju da li njihova otpornost leži u sposobnosti da odlože bolesti ili da su jednostavno bolji u preživljavanju. Takođe se postavlja pitanje da li izbegavaju određene bolesti.

Razumevanje ovih pitanja može nas približiti otkrivanju specifičnih faktora koji doprinose dugovečnosti. U dva nedavna istraživanja, analizirali smo ljude koji su živeli duže i one koji su živeli kraće, a rođeni su iste godine. Rezultati su pokazali da stogodišnjaci ne samo da imaju manje bolesti tokom života, već ih i razvijaju sporije.

Prvo istraživanje obuhvatilo je 170.787 ljudi rođenih u okrugu Stokholm između 1912. i 1922. godine. Koristeći istorijske zdravstvene podatke, pratili smo učesnike 40 godina. Utvrdili smo rizike od moždanog udara, srčanog udara, preloma kuka i raznih karcinoma, upoređujući one koji su doživeli stotu sa onima koji su živeli kraće.

Otkrili smo da su stogodišnjaci imali niže stope bolesti u srednjem uzrastu i tokom celog života. Na primer, u dobi od 85 godina, samo 4% stogodišnjaka doživelo je moždani udar, dok je kod onih koji su živeli do 90-99 godina taj procenat bio oko 10%. Ovo sugeriše da stogodišnjaci odlažu ili čak izbegavaju ozbiljne bolesti povezane sa starenjem.

U drugom istraživanju, uključili smo 40 različitih medicinskih stanja, od blagih do teških. Pratili smo 274.108 učesnika rođenih između 1920. i 1922. godine u Švedskoj. Iako su stogodišnjaci obično razvijali više zdravstvenih problema, to su činili znatno kasnije u životu nego oni koji nisu doživeli stotu.

Naši nalazi sugerišu da izuzetna dugovečnost nije samo odlaganje bolesti, već odražava poseban obrazac starenja. Sledeći korak u našem istraživanju biće otkrivanje faktora koji predviđaju doživljavanje stote i kako ti faktori funkcionišu tokom života. Razumevanje mehanizama zdravog starenja može pružiti dragocene uvide za promovisanje dužih i zdravijih života za sve.