Studija otkriva: Zamena odeće kao globalni trend koji menja modnu industriju

Studija otkriva: Zamena odeće kao globalni trend koji menja modnu industriju

Nova studija objavljena u Journal of Consumer Behavior istražuje kako zamena odeće postaje sve popularnija među mladima širom sveta kao odgovor na ekološke izazove modne industrije. Istraživači sa Concordia Univerziteta analizirali su motivacije za zamenu odeće među osobama uzrasta od 18 do 35 godina, uključujući generaciju Z i milenijalce, koje su pokazale visok nivo ekološke svesti.

Farah Armuš, koautor studije, ističe da je zamena odeće evoluirala iz individualne prakse u kolektivnu aktivnost, naglašavajući važnost produženja životnog veka odevnim predmetima i izgradnje zajedništva među potrošačima. Istraživači su sproveli anketu među 279 učesnika širom sveta kako bi istražili kulturne uticaje na odluke o zamjeni odeće.

Studija je identifikovala da su korisnici motivisani ekološkim faktorima i socijalnim aspektom zajedničke potrošnje, što podrazumeva zabavu i druženje dok se istovremeno smanjuje ekološki otisak. Ovi nalazi sugerišu da je zamena odeće postala globalni trend bez značajnih kulturnih razlika između kontinenata, što je prepoznato kao važan pokazatelj za razumevanje modernih potrošačkih navika.

Kao odgovor na ovaj trend, kompanije u modnoj industriji sve više usmeravaju svoje marketinške strategije ka održivim praksama i transparentnosti, izbegavajući „zeleno pranje“ i promovišući etički marketing. Onlajn platforme poput ThredUp, Depop i Poshmark igraju ključnu ulogu u podržavanju kružnog ekonomskog modela kroz prodaju polovne odeće.

Studija takođe ističe da Evropa prednjači u održivim praksama u trgovini polovnom odećom, pružajući model za uvođenje sličnih praksi u Severnoj Americi i drugim regionima. Ovi rezultati naglašavaju kako mladi ljudi transformišu modnu industriju svojim angažmanom u održive prakse i zajedničko kreiranje vrednosti sa brendovima.

Kao zaključak, studija pruža uvid u evoluciju modne industrije pod uticajem sve veće ekološke svesti potrošača i naglašava potrebu za daljim istraživanjem kako bi se bolje razumeli kulturni faktori koji oblikuju ove promene.