Istraživanje identifikuje ključne zdravstvene izazove ruralne Amerike

Istraživanje identifikuje ključne zdravstvene izazove ruralne Amerike

Jugozapadni ruralni centar za istraživanje zdravlja na Školi javnog zdravlja Univerziteta A&M u Teksasu objavio je recenzirani rad u kojem su detaljno opisani prioriteti Zdravi ljudi 2030. koji će biti najkritičniji za ruralnu Ameriku u narednoj deceniji. Ove prioritete su identifikovali ruralni zdravstveni akteri širom Sjedinjenih Država. Ova publikacija dolazi uoči centra za izdavanje Rural Healthi People 2030—nastavak dugogodišnje tradicije Southvest Rural Health Research Center u kojem multidisciplinarni autori raspravljaju o identifikovanim prioritetnim oblastima u svetlu postojećih naučnih dokaza i najboljih modela za praksu.

Istraživači su postavili 1.475 zdravstvenih radnika, vladinih zvaničnika, istraživača i drugih koji rade na poboljšanju zdravlja i kvaliteta života u ruralnim zajednicama pitanja o njihovim stavovima o prioritetima 62 Zdrava ljudi 2030. Svaki ispitanik je naveo 10 najvažnijih ciljeva i prioriteta za svoje zajednice i rangirao tri najkritičnija pitanja po važnosti.

Prioritet koji su ispitanici ankete najčešće primećivali su mentalno zdravlje i mentalni poremećaji, a više od 75 odsto ispitanika je ovu oblast uvrstilo na svoju listu 10 najboljih. Na drugom mestu, uvrštenom na više od 60 odsto najboljih 10 lista, bila je zavisnost. Nasuprot tome, nalazi istraživanja Rural Healthi People 2020 stavljaju ova dva prioriteta na četvrti i peti najčešće citirani.

„Bili smo oduševljeni što smo ponovo finansirani od strane Federalnog ureda za ruralnu zdravstvenu politiku u okviru Uprave za zdravstvene resurse i usluge (HRSA) da sprovedemo ovo istraživanje jednom u deceniji. Dok kliničari, praktičari javnog zdravlja i drugi akteri širom sveta SAD će raditi na ostvarivanju svih ciljeva Zdravih ljudi 2030, suočeni sa ograničenjima resursa, oni koji rade sa ruralnim stanovništvom moraće da implementiraju odgovarajuće i efikasne programe koji će imati najveći uticaj u njihovim jedinstvenim kontekstima“, rekao je dr Alva Ferdinand, direktor Jugozapadni ruralni zdravstveni istraživački centar i privremeni direktor Odeljenja za zdravstvenu politiku i menadžment.

Otprilike jedna petina ispitanika navela je pristup zdravstvenoj zaštiti i kvalitet kao najvažniji prioritet. Ovaj prioritet je najčešće citiran na listama od 10 najboljih u Healthi People 2020, što ukazuje na to da mentalno zdravlje i zavisnost mogu biti sve veća zabrinutost u ruralnim područjima, ali pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti ostaje ozbiljan problem javnog zdravlja.

Može biti da postoji stvarni porast poremećaja mentalnog zdravlja i upotrebe supstanci u ruralnim populacijama. U isto vreme, problemi sa pristupom nezi takođe mogu da pogoršaju ova pitanja. Nedostatak praktičara za mentalno zdravlje i zloupotrebu supstanci u ruralnim zajednicama, stigma prema lečenju i veći procenat neosiguranih ljudi mogu delovati kao prepreke za lečenje.

Zdravi ljudi 2030 takođe uključuje prioritete koji se odnose na društvene determinante zdravlja. Novi prioritet u ovoj kategoriji je ekonomska stabilnost, koja je istaknuta u odgovorima ankete. Ovo odražava načine na koje više stope ruralnog siromaštva mogu uticati na pristup zdravstvenoj zaštiti kroz ograničeno osiguranje i finansijska pitanja kao što je zatvaranje seoskih bolnica.

„Sa oko 60 miliona ljudi koji žive u ruralnim područjima koja su slabo naseljena, imaju nisku gustinu stanovanja i udaljena su od urbanih centara, pružaoci usluga, zdravstveni radnici i druge zainteresovane strane morali su da pronađu inovativne načine da promovišu i zaštite zdravlje seoskih stanovnika u mesta gde žive, uče, rade i igraju se“, rekao je Ferdinand. „Naš rad pomaže da se informišu seoske zainteresovane strane o tome koji su zdravstveni ciljevi stanovništva od posebne važnosti i mogli bi im koristiti dodatnu pažnju i izradu strategije.

Rezultati ankete bacaju svetlo na stavove stručnjaka za javno zdravlje i mogu poslužiti kao polazna tačka za dodatna istraživanja. Dalje proučavanje stavova gradskih stručnjaka za javno zdravstvo moglo bi dodatno istaći razlike između ovih populacija. Pored toga, studije koje upoređuju stanovništvo u različitim delovima zemlje i one koje uključuju stavove stanovnika van javnih zdravstvenih profesija mogu dati dodatni uvid.

Nalazi ove studije ukazuju na promene u ruralnim prioritetima javnog zdravlja u poslednjih nekoliko godina i naglašavaju potrebu za obnovljenim i kontinuiranim naporima ka smanjenju dispariteta u zdravstvenim ishodima između ruralnih i urbanih područja. Nalazi o mentalnom zdravlju i poremećajima upotrebe supstanci, pristupu kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti i ekonomskoj stabilnosti ukazuju na oblasti u kojima praktičari i kreatori politike mogu napraviti značajna poboljšanja u pravcu poboljšanja zdravlja stanovništva u ruralnoj Americi.