Istraživanja sugerišu da bi slabost mišića u starosti mogla biti povezana sa demencijom u kasnom životu

Istraživanja sugerišu da bi slabost mišića u starosti mogla biti povezana sa demencijom u kasnom životu

Opšte je prihvaćeno da gubimo snagu mišića i usporavamo kako starimo, što otežava obavljanje jednostavnih zadataka kao što su ustajanje, hodanje i sedenje.

Ali novo istraživanje Univerziteta Edith Covan (ECU) ukazuje da bi to takođe moglo biti signal za još jedan zlokobni zdravstveni problem starenja: demenciju u kasnom životu.

Da bi istražili vezu između funkcije mišića i demencije, istraživački timovi ECU-ovog Instituta za istraživanje ishrane i inovacija u zdravlju i Centra za precizno zdravlje koristili su podatke iz Perth Longitudinalne studije starenja kod žena da bi ispitali više od 1000 žena prosečne starosti od 75 godina.

U saradnji sa Univerzitetom Zapadne Australije, tim je izmerio snagu stiska kod žena i vreme koje im je bilo potrebno da ustanu sa stolice, prošetaju tri metra, okrenu se i ponovo sednu (TUG test).

Ovi testovi su ponovljeni nakon pet godina da bi se pratio svaki gubitak performansi.

Tokom narednih 15 godina, otkriveno je da je skoro 17 procenata žena uključenih u studiju imalo događaj demencije, kategorisan kao hospitalizacija ili smrt u vezi sa demencijom.

Tim je otkrio da su niža snaga prianjanja i sporiji TUG značajni faktori rizika za pojavu demencije, nezavisno od genetskog rizika i faktora načina života kao što su pušenje, unos alkohola i nivoi fizičke aktivnosti.

Utvrđeno je da žene sa najslabijom snagom stiska imaju više od dva puta veću vjerovatnoću da će imati događaj demencije u kasnom životu nego najjače osobe.

Sličan odnos se pojavio između TUG performansi i demencije, pri čemu je najsporiji u svom TUG testu dvostruko verovatnije doživeo demenciju nego najbrži.

Kada su istraživači pogledali promene u snazi prianjanja i rezultate TUG testa nakon pet godina, smanjenje performansi je takođe povezano sa većim rizikom od demencije.

Oni koji su doživeli najveći pad snage hvata i TUG brzine imali su otprilike 2 odnosno 2,5 puta veću verovatnoću da će imati događaj demencije, u poređenju sa onima u grupi koji su zabeležili najmanji pad performansi.

Utvrđeno je da žene sa najvećim padom u TUG performansama imaju preko četiri puta veću verovatnoću da će imati smrt od demencije od najbrže.

Viši istraživač dr Mark Sim rekao je da snaga stiska, koja se lako može meriti korišćenjem ručnog uređaja poznatog kao dinamometar, može biti mera zdravlja mozga zbog preklapanja prirode kognitivnog i motoričkog pada.

„Možda zbog niza osnovnih sličnosti, snaga stiska se takođe može predstaviti kao a

surogat mera kardiovaskularnih bolesti, upale i slabosti, koji su poznati faktori rizika za demenciju“, rekao je dr Sim.

Dr Sim je rekao da bi nalazi iz studije mogli pomoći zdravstvenim radnicima da ranije identifikuju rizik od demencije kod pacijenata.

„I testovi snage hvatanja i TUG testovi se obično ne izvode u kliničkoj praksi, ali su oba jeftina i jednostavna alatka za skrining“, rekao je on.

„Uključivanje testova mišićne funkcije kao dela skrininga demencije moglo bi biti korisno za identifikaciju osoba sa visokim rizikom, koji bi onda mogli imati koristi od programa primarne prevencije koji imaju za cilj sprečavanje pojave stanja, kao što su zdrava ishrana i fizički aktivan način života.

„Uzbudljivi nalazi su bili da je pad ovih mera povezan sa znatno većim rizikom, što sugeriše da ako možemo da zaustavimo ovaj pad, možda ćemo moći da sprečimo demencije u kasnom dobu. Međutim, potrebna su dalja istraživanja u ovoj oblasti.“

Direktor Centra za precizno zdravlje profesor Simon Lavs rekao je da je postignut ohrabrujući napredak u identifikaciji ranih znakova upozorenja demencije.

„Sada počinjemo da vidimo niz jednostavnih, ali indikativnih procena skrininga koje bi se mogle kombinovati sa drugim biološkim i kliničkim merama kako bi se obezbedio holistički profil rizika za pojedince koji se obraćaju svom lekaru opšte prakse sa, na primer, problemima sa pamćenjem“, rekao je on.