Istraživači u Cirihu uspešno izvode daljinsku magnetnu endoskopiju na živoj svinji u Hong Kongu

Istraživači u Cirihu uspešno izvode daljinsku magnetnu endoskopiju na živoj svinji u Hong Kongu

Istraživači sa ETH u Cirihu i Kineskog univerziteta u Hong Kongu uspeli su po prvi put da koriste daljinski upravljač za izvođenje magnetne endoskopije na živoj svinji. Istraživači su kontrolisali sondu iz Ciriha dok je životinja bila na operacionom stolu u Hong Kongu.

Tri je sata ujutru, a Aleksandar Mezo je u sobi u Cirihu i operiše endoskop. Doktorand u ETH-ovoj laboratoriji za višestruku robotiku, na čelu sa profesorom Bredlijem Nelsonom, gleda u ekran koji prikazuje žive slike endoskopije dok manipuliše džojstikom PlaiStation kontrolera. Operaciona sala je, međutim, u Hong Kongu — udaljena je više od 9.300 kilometara.

Sa kašnjenjem od samo oko 300 milisekundi, sonda debljine 4 milimetra odgovara na signale iz Ciriha dok se kreće oko stomaka žive (anestezirane) svinje u operacionoj sali u Hong Kongu. Mesot vodi kameru da pregleda stomačni zid životinje i uzima uzorke tkiva pomoću male hvataljke.

Ova procedura je prva magnetna endoskopija na daljinsko upravljanje. Detalji su upravo objavljeni u časopisu Napredni inteligentni sistemi.

Dve stvari su bile ključne za ovaj proboj: sistem za magnetnu navigaciju razvijen u ETH Cirihu sa endoskopom na magnetno upravljanje i bezbedna, brza internet konekcija sa operacionom salom.

U operacionoj sali, proceduru na daljinsko upravljanje podržavali su i pratili hirurzi sa Medicinskog fakulteta Kineskog univerziteta u Hong Kongu. Pre nego što je Mesot preuzeo navigaciju sondom u Cirihu, testirali su je u operacionoj sali tim iz laboratorije za višestruku robotiku i hirurzi iz Hong Konga. Ovaj poslednji je takođe ubacio magnetni endoskop kroz usta svinje u stomak.

Endoskop kontroliše magnetno polje koje generiše Navion, hirurški navigacioni sistem koji su razvili profesor ETH Nelson i njegov tim. „Ne samo da se endoskop može savijati u bilo kom pravcu zahvaljujući svojoj magnetnoj glavi; on je takođe manji i lakši za manevrisanje od konvencionalnih uređaja“, objašnjava Mesot.

Zahvaljujući izvanrednoj fleksibilnosti magnetnog endoskopa, Mesot je bio u mogućnosti da izvede manevar nazvan retrofleksija u stomaku životinje bez ikakvih problema: nakon ulaska u stomačnu šupljinu, endoskop se savija unazad 180 stepeni da bi se pregledao ulaz u stomak. Ova složena procedura pokazuje da se magnetnim endoskopima može manipulisati na daljinu barem jednako fleksibilno kao i standardnim uređajima.

Pored toga, manji endoskop se takođe može ubaciti preko nosa kod ljudi, a ne preko jednjaka, kao što je uobičajeno kod konvencionalnih endoskopija. Ovo je manje stresno, jer pacijenti ne moraju da budu potpuno sedirani i mogu ostati budni tokom procedure da bi pružili povratne informacije. Magnetni endoskop je takođe potencijalno pogodan za upotrebu kod dece, za koje su uobičajene sonde prevelike.

Profesor Nelson iz laboratorije za višestruku robotiku na ETH Cirihu već razmišlja unapred. „U sledećem koraku našeg istraživanja, nadamo se da ćemo izvesti teleoperacionu endoskopiju na ljudskom stomaku. Postoji mnogo potencijala u ovoj tehnologiji. Ovde mislim na minimalno invazivne procedure u gastrointestinalnom traktu, kao što je skrining raka.“

Dr Shannon Melissa Chan, docent na Medicinskom fakultetu na Kineskom univerzitetu u Hong Kongu, takođe ističe: „Teleoperativna endoskopija se može koristiti ne samo za obuku hirurga, već i za pružanje dijagnostičke i hirurške nege u udaljenim područjima, posebno na mestima gde postoji nedostatak lokalne ekspertize, čak bismo mogli da pružimo obučenim medicinskim sestrama uputstva sa distance o tome kako da sprovedu procedure.“