Metoda, nazvana „zap-and-freeze“, uključuje stimulaciju moždanih ćelija električnom energijom, a zatim njihovo brzo zamrzavanje pod visokim pritiskom. Tim istraživača sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Džons Hopkins u SAD-u testirao je ovu tehniku na moždanom tkivu miševa i ljudi.
Ovi testovi su otkrili detalje o radu sinapsi koje omogućavaju komunikaciju između neurona, kao i o vezikulama koje sadrže hemijske poruke. Ove interakcije su ključne za procese kao što su pamćenje i učenje.
U svom objavljenom radu, neurolozi sa Džons Hopkinsa, predvođeni Čelsi Edings, ističu da ova metoda može otkriti dinamične informacije o transportu sinaptičnih membrana u očuvanim ljudskim uzorcima mozga. Istraživači su posebno primetili endocitozu, proces recikliranja koji uklanja korišćene vezikule i stvara nove.
Otkrivena je i ultrabrza endocitoza koja se dešava za manje od 100 milisekundi, kako u miševima, tako i u ljudskim uzorcima mozga. Tim je identifikovao protein nazvan dinaminski 1xA kao ključan za ovaj proces.
Ova otkrića, do sada nepoznata, pružaju bolje razumevanje mehanizama koji se poremete kod bolesti mozga. Ohrabrujuće je što se rezultati poklapaju između životinja i ljudi, što podržava ideju da su miševi korisni modeli za istraživanje ljudskog mozga.
Istraživači se nadaju da će dobiti uzorke tkiva od pacijenata sa Parkinsonovom bolešću koji prolaze kroz invazivne procedure. Ovi uzorci mogli bi pokazati kako se aktivnost vezikula razlikuje u mozgu pogođenom bolešću.
