Indijska organizacija za svemirska istraživanja (ISRO) postigla je još jedan značajan uspeh u svojoj ambicioznoj svemirskoj misiji, uspešno lansiravši svoju prvu misiju SpaDeX u ponedeljak. Lansiranje je obavljeno korišćenjem polarnog satelitskog lansirnog vozila PSLV-C60 iz svemirskog centra Satiš Dhavan u Sriharikoti, čime je postavljeno dvoje satelita u kružnu orbitu na 475 km, malo iznad planiranog cilja od 470 km.
S.Somanath, šef ISRO-a, potvrdio je uspeh lansiranja, naglašavajući da su SpaDeX sateliti postavljeni u pravu orbitu, sa planiranim sastankom i pristajanjem koje se očekuje oko 7. januara. Misija je posebno značajna jer uključuje autonomnu tehnologiju pristajanja, ključnu za buduće misije kao što su servisiranje satelita, međuplanetarna putovanja i izgradnja planirane indijske svemirske stanice.
Komponenta Misije: Sateliti i Tehnologija
Misija SpaDeX obuhvata dve svemirske letelice:
Svemirsku letelicu A (SDX01), ili „Chaser“ – koja je odgovorna za praćenje i ulazak u orbitu.
Svemirsku letelicu B (SDX02), ili „Metu“ – koja nosi biološke eksperimente i druge ključne tehnologije.
Obe letelice teže po 220 kg i dizajnirane su da pokažu kako autonomno pristajanje može funkcionisati u svemiru. Ovaj proces je ključan za mnoge buduće svemirske misije, uključujući planove za izgradnju svemirske stanice i servisiranje satelita.
Dodatni Tereti: POEM-4 Modul
Pored primarne misije, raketa PSLV-C60 nosi i POEM-4 modul, koji sadrži 24 korisna opterećenja od različitih startupa, industrija, akademskih zajednica i ISRO centara. Ova opterećenja će biti smeštena u četvrtom stepenu rakete i sprovođaće eksperimente u naredna dva meseca. Takođe, gornji stepen rakete će biti spušten na nižu orbitu (oko 350 km) kako bi se omogućile ove aktivnosti.
Među eksperimentima koje će izvoditi POEM-4, nalazi se i hvatanje svemirskih krhotina i biološke studije, koji mogu imati dalekosežne posledice za buduće misije u svemiru.
Ukoliko misija SpaDeX bude uspešno završena, Indija bi postala tek četvrta zemlja u istoriji koja je postigla pristajanje satelita u svemiru, uz Rusiju, Sjedinjene Države i Kinu. Ova tehnologija se smatra ključnom za mnoge buduće misije, uključujući planove za misiju Chandrayaan-4, koja ima za cilj da vrati uzorke sa južnog pola Meseca, kao i za izgradnju Bharatiia Antariksh (BAS) svemirske stanice.
Misija SpaDeX je samo jedan deo šire strategije ISRO-a za poboljšanje operativne fleksibilnosti i proširenje sposobnosti Indije u svemirskim istraživanjima. Agencija takođe napreduje u svom programu Gaganyaan (indijski program letova u svemir), sa planiranim letovima bez posade za 2025. godinu. Cilj Indije je da do 2035. godine uspostavi kontinuirano ljudsko prisustvo u orbiti.
Ovaj uspeh još jednom potvrđuje rastući uticaj Indije u globalnoj svemirskoj industriji, a očekuje se da će misija SpaDeX otvoriti nove mogućnosti za komercijalizaciju svemirskih tehnologija, kao i za međunarodnu saradnju u svemirskim istraživanjima.
