Hormon stresa tokom trudnoće može poboljšati rani razvoj jezika kod dece

Hormon stresa tokom trudnoće može poboljšati rani razvoj jezika kod dece

Visok nivo hormona stresa kortizola tokom trećeg trimestra trudnoće može poboljšati govorne i jezičke veštine u prve tri godine života deteta, pokazalo je istraživanje koje će biti predstavljeno 13. maja na 25. Evropskom kongresu endokrinologije u Istanbulu. Nalazi pomažu istraživačima da dalje razumeju ulogu kortizola u razvoju fetusa i deteta.

Razvoj jezika u ranom detinjstvu može da ukaže na to koliko je bebin nervni sistem bio razvijen u materici. Prenatalna izloženost kortizolu — steroidnom hormonu koji pomaže telu da reaguje na stres — usmerava rast fetusa i takođe utiče na razvoj njegovog mozga. Međutim, efekti kortizola na rani razvoj jezika ostaju nepoznati.

U ovoj studiji, istraživači iz Univerzitetske bolnice Odense analizirali su podatke o nivoima kortizola 1.093 Danske žene tokom trećeg tromesečja trudnoće i o govornim i jezičkim veštinama 1.093 danske dece uzrasta od 12 do 37 meseci, iz Odense dečje kohorte. Otkrili su da dečaci izloženi visokim nivoima kortizola u materici mogu reći više reči u dobi od 12 do 37 meseci, dok su devojčice bolje razumele više reči u dobi od 12 do 21 mesec.

„Prema našim saznanjima, ovo je prva studija koja istražuje povezanost između nivoa kortizola kod majke i razvoja jezika kod dece tokom vremena, uzimajući u obzir i pol potomstva i nivo obrazovanja majke“, rekla je dr Anja Fenger Drajer, koja je bila uključena u istraživanje. studija.

Ona je dodala: „Imali smo pristup velikoj studijskoj kohorti, visokokvalitetnim metodama analize i relevantnim kovarijatima, što našu studiju čini važnim doprinosom fiziološkom razumevanju prenatalne izloženosti kortizolu u sazrevanju fetusa i razvoju deteta.

Tim će zatim proceniti da li je veća verovatnoća da će deca izložena visokom kortizolu u materici imati veći kvocijent inteligencije (IK). Osim podataka o nivoima kortizola kod majke i ranom razvoju jezika, Odense Child Cohort takođe ima podatke o testovima inteligencije koje su sprovela deca uzrasta od sedam godina. „Rani razvoj jezika kod dece poznat je kao prediktor kognitivnih funkcija kasnije u životu, kao što su pažnja, pamćenje i učenje, tako da želimo da istražimo da li je prenatalna izloženost kortizolu takođe povezana sa IK rezultatima dece uzrasta od 7 godina“, rekao je dr Fenger Drajer.