Holanđani otkrili 4.000 godina staro otkriće nalik Stounhendžu

Holanđani otkrili 4.000 godina staro otkriće nalik Stounhendžu

Holandski arheolozi su u sredu otkrili oko 4.000 godina star verski lokalitet – koji su mediji u zemlji nazvali „Stounhendž Holandije“ – koji uključuje humku koja služi kao solarni kalendar.

Grobna humka, u kojoj su bili posmrtni ostaci oko 60 muškaraca, žena i dece, imala je nekoliko prolaza kroz koje je sunce direktno sijalo u najdužim i najkraćim danima u godini.

„Kakvo spektakularno arheološko otkriće! Arheolozi su pronašli 4.000 godina staro religiozno svetilište na industrijskoj lokaciji“, naveo je grad Tiel na svojoj Fejsbuk stranici.

„Ovo je prvi put da je ovakva lokacija otkrivena u Holandiji“, dodaje se u saopštenju.

Kopanja oko takozvanog „utočišta na otvorenom“ počela su 2017. u malom selu oko 50 kilometara (31 milju) jugoistočno od Utrehta, a rezultati su objavljeni u sredu.

Proučavajući razliku u sastavu i boji gline, naučnici su locirali tri grobne humke na iskopinama, nekoliko kilometara od obala reke Val.

Glavna humka je prečnika oko 20 metara (65 stopa) sa prolazima poređanim da služe kao solarni kalendar.

„Ljudi su koristili ovaj kalendar da odrede važne trenutke, uključujući festivale i dane žetve“, rekli su arheolozi. Ovaj video je na holandskom.

„Ovo brdo je podsećalo na Stounhendž, poznati misteriozni praistorijski spomenik u Britaniji, gde se ovaj fenomen takođe dešava“, dodaje NOS, holandski nacionalni emiter.

Naučnici su takođe otkrili još dve manje humke. Tri humke su korišćene kao grobnice oko 800 godina, rekli su arheolozi.

Napravili su još jedno fascinantno otkriće: jednu staklenu perlu unutar groba, za koju se nakon analize pokazalo da potiče iz Mesopotamije, današnjeg Iraka.

„Ova perla je pre četiri milenijuma prešla put od oko 5.000 kilometara“, rekao je glavni istraživač Kristijan van der Linde.

„Staklo se ovde nije pravilo, tako da je perla morala biti spektakularan predmet, jer je za ljude tada bio nepoznat materijal“, dodao je Stijn Arnoldusen, profesor na Univerzitetu u Groningenu.

Rekao je NOS-u da je mesopotamska perla možda postojala već duže vreme pre nego što je na kraju završila u oblasti oko Tila, koja se na holandskom naziva Betuve.

„Stvari su se već razmenjivale u to vreme. Perla je možda bila iznad zemlje stotinama godina pre nego što je stigla do Tila, ali naravno, nije morala biti“, rekao je Arnoldusen.