Klimatske promene stavljaju skijališta na test: Studija otkriva alarmantne rizike

Klimatske promene stavljaju skijališta na test: Studija otkriva alarmantne rizike

Poslednjih meseci, svet zimskih sportova suočava se sa ozbiljnim izazovima, stavljajući u pitanje samu srž njihove egzistencije. Od aktivističkog zauzimanja glečera Girose u jugoistočnoj Francuskoj do kontroverznih planova za nove žičare, pa sve do sumnji u održavanje predsezonskih sportskih događanja nakon oštećenja glečera Teodul u Švajcarskoj, oskudan sneg postao je uzrok nesuglasica među ljubiteljima zimskih sportova. Glavno pitanje koje se postavlja iza ovih tenzija odjekuje: Kakva je budućnost skijanja na planeti koja se sve više zagreva?

Zimska sportska odmarališta širom Evrope suočavaju se sa ozbiljnim izazovima, kako u smislu nedostatka snega, tako i u održavanju održivih poslovnih modela. Istraživačka studija, objavljena u Nature Climate Change, analizirala je situaciju na 2.234 evropska zimska sportska odmarališta, pokušavajući da izmeri uticaj globalnog zagrevanja na stvaranje snega i identifikuje potencijalne strategije prilagođavanja.

Ovo pitanje nije samo sportsko, već ima i ekonomske implikacije, s ukupnim prometom zimskih sportova u Evropi koji se procenjuje na 30 milijardi evra. Francuska, s 120.000 radnih mesta direktno ili indirektno vezanih za skijašku industriju, posebno je podložna promenama koje nameće klimatski scenario.

Na 2°C globalnog zagrevanja, 53% evropskih skijališta suočava se s visokim rizikom od malih snežnih padavina, dok se na 4°C taj broj penje na zastrašujućih 98%. Ove projekcije stvaraju ozbiljne izazove za budućnost skijanja, prisiljavajući odmarališta da traže rešenja, među kojima se najčešće ističe proizvodnja veštačkog snega.

Međutim, iako proizvodnja snega može pružiti privremeno rešenje, ona nosi svoje izazove. Povećane temperature, koje su i same posledica globalnog zagrevanja, stvaraju dodatni pritisak na ovu tehniku, čime se povećava zavisnost odmarališta od veštačkih metoda održavanja snežnog pokrivača.

Studija takođe ističe da pravljenje snega nije bez ekoloških troškova, s potrebom za vodom, energijom i emisijama CO2. Cilj je prilagoditi strategije u turističkom sektoru prema klimatskim promenama, naglašavajući potrebu za održivijim pristupom i smanjenjem ugljeničnog otiska.

Za zimska sportska odmarališta, suočavanje s klimatskim izazovima ne samo da zahteva prilagođavanje već i inovacije, postavljajući pred industriju izazov da gleda u budućnost s održivim planom delovanja.