Hidrotermalni sedimenti stari 3,5 milijardi godina nude tragove o poreklu života

Hidrotermalni sedimenti stari 3,5 milijardi godina nude tragove o poreklu života

Istraživači sa Univerziteta Zapadne Australije ispitali su sedimente hidrotermalnih izvora stare 3,5 milijardi godina i otkrili tragove o poreklu i ranoj evoluciji života.

Studija, koju su uradili profesor Birger Rasmussen i dr Janet Muhling, sa UVA škole za nauke o Zemlji, i profesor Nikolas Tosca, sa Odeljenja za nauku o Zemlji na Univerzitetu u Kembridžu, objavljena je u časopisu Science Advances.

Oni su ispitali 3,5 milijardi godina stare jaspise iz oblasti Severnog pola zapadno od Marble Bara u regionu Pilbara u Zapadnoj Australiji i otkrili da sadrži obilje čestica gline bogate gvožđem, identifikovane kao zelenalit.

„Otkrili smo da su sitne čestice gline bile mnogo bogatije od istaknutih čestica oksida gvožđa koje daju jaspisima jarko crvenu boju“, rekao je profesor Rasmusen.

„Male, sivaste čestice zelenalita su u suštini skrivene na vidnom mestu i vidljive su samo korišćenjem elektronskih mikroskopa sa veoma velikim uvećanjem.

Geohemijsko modeliranje profesora Toske predviđa da je zelenalit glavni mineral bogat gvožđem koji se formira kada se vrući ventilacioni fluidi pomešaju sa morskom vodom na ranoj Zemlji.

Istraživači su takođe pronašli sitne čestice apatita, minerala kalcijum fosfata, sa česticama gline.

Modeliranje cirkulacije morske vode kroz okeansku koru ispod drevnog morskog dna profesora Toske ukazuje na to da je fosfor pušten u ventilacione tečnosti dok su minerali u kori reagovali sa zagrejanom morskom vodom.

„Ovo sugeriše da su sistemi za ventilaciju na morskom dnu možda bili izvor fosfora za život na ranoj Zemlji“, rekao je profesor Rasmusen.

„Pošto se male čestice apatita nisu rastvorile u morskoj vodi, procenjujemo da su koncentracije fosfora u morskoj vodi verovatno bile 10 do 100 puta veće nego u današnjem dubokom okeanu.

Studija sugeriše da su hidrotermalni otvori, koji su verovatno prekrili morsko dno ubrzo nakon što su prvi okeani formirani pre oko 4,2 milijarde godina, bili ne samo izvor fosfora, neophodan za nastanak i ranu evoluciju života, već su takođe proizvodili trilione i trilione sićušnih, visoko reaktivne čestice gline.