Otkriven najbliži par supermasivnih crnih rupa u sudaru galaksija

Otkriven najbliži par supermasivnih crnih rupa u sudaru galaksija

Astronomi koristeći NASA-in teleskop Hubble i rendgensku opservatoriju Chandra otkrili su najbliži potvrđeni par supermasivnih crnih rupa, udaljen oko 300 svetlosnih godina jedna od druge. Ove dve crne rupe nalaze se duboko unutar sudarajućih galaksija MCG-03-34-64, udaljenih oko 800 miliona svetlosnih godina od Zemlje. Ovaj par crnih rupa, zakopan u gustim oblacima gasa i prašine, osvetljava se kao aktivna galaktička jezgra (AGN), stvarajući fascinantan kosmički spektakl.

Ovo je najbliži poznati AGN par otkriven u lokalnom univerzumu korišćenjem višetalasnih opservacija, uključujući vidljivo i rendgensko svetlo. Prethodno je nekoliko desetina „dvostrukih“ crnih rupa bilo otkriveno, ali sa mnogo većim razdaljinama između njih. Slučajno otkriće ovih bliskih crnih rupa pruža jedinstven uvid u procese koji su bili mnogo češći u ranom univerzumu, kada su spajanja galaksija bila češća.

Hablov teleskop je prvi otkrio neobičnu optičku pojavu – tri difrakciona šiljka u centru galaksije, što je ukazivalo na prisustvo velike količine užarenog gasa. Daljim proučavanjem putem Chandre, astronomi su identifikovali dva moćna izvora visokoenergetskih rendgenskih emisija, koje su se poklopile sa optičkim signalima. Ovo je omogućilo timu istraživača, predvođenim Anom Trindade Falkao iz Centra za astrofiziku, Harvard i Smitsonijan, da zaključe da su uočili dve supermasivne crne rupe u neposrednoj blizini.

Dodatne radio opservacije su podržale ovo tumačenje, jer su detektovane snažne radio emisije, karakteristične za binarne sisteme crnih rupa. Otkriće je od ključne važnosti za razumevanje evolucije galaksija i spajanja crnih rupa u univerzumu.

Spajanje ovih crnih rupa moglo bi se desiti za oko 100 miliona godina, pri čemu će njihovo konačno sudaranje izazvati talase u tkivu prostor-vremena, poznate kao gravitacioni talasi. Iako trenutne opservatorije poput LIGO-a nisu sposobne da detektuju talase ovako masivnih spajanja, predstojeća misija LISA, planirana za sredinu 2030-ih, moći će da hvata ove gravitacione talase iz udaljenih delova svemira.

Treći izvor svetlosti otkriven u galaksiji ostaje misterija, i istraživači spekulišu da bi mogao biti gas šokiran mlazom plazme iz jedne od crnih rupa. Potrebno je više podataka da bi se ovo potpuno razumelo.

Ovo otkriće je značajno jer pruža retku priliku da se proučava ponašanje i evolucija supermasivnih crnih rupa u našem relativno bliskom univerzumu, a istraživanja nastavljaju da pružaju uvide u jednu od najmisterioznijih pojava u kosmosu.