Ulazimo u treću fazu generativne veštačke inteligencije, gde se pojavljuju agenti koji teže većoj autonomiji. Ovi agenti su sposobni da rade u timovima i koriste alate za obavljanje složenih zadataka, čime se značajno unapređuje funkcionalnost veštačke inteligencije. Najnoviji proizvod u ovoj oblasti je OpenAI-ov ChatGPT agent, koji kombinuje prethodne proizvode u moćniji sistem.
ChatGPT je pokrenuo eru chatbota u novembru 2022. godine, ali je razgovorni interfejs ograničavao mogućnosti korišćenja tehnologije. Sada, AI asistenti, ili kopiloti, koriste iste velike jezičke modele, ali su dizajnirani da izvršavaju zadatke uz ljudsku instrukciju i nadzor. Agenti su korak dalje, jer teže postizanju ciljeva uz različite stepeni autonomije.
Ovi agenti mogu raditi zajedno, komunicirajući jedni s drugima kako bi planirali, odlučivali i koordinisali rešenja za složene probleme. Takođe, oni su „korisnici alata“, jer mogu koristiti softverske alate za specijalizovane zadatke, kao što su pretraživači, tabele i sistemi plaćanja.
Prošle godine, Anthropic je omogućio svom Claude chatbotu da interaguje sa računarom kao čovek, što je bio značajan trenutak. Ostali developeri brzo su sledili, pa su OpenAI i Microsoft predstavili svoje agente, dok su Google i Meta takođe lansirali svoje proizvode.
Iako agenti nude brojne prednosti, dolaze i sa rizicima. Potrebna je aktivna ljudska nadzora kako bi se minimizovale greške i rizici, a OpenAI upozorava da njegov ChatGPT agent može biti „visokog rizika“ zbog potencijalne upotrebe u stvaranju bioloških i hemijskih oružja.
Trenutno, glavni rizik od agenata je tehnološko zamenjivanje radne snage. Kako agenti postaju sve sposobniji, mogu zameniti ljudske radnike u različitim sektorima, što može ubrzati opadanje poslova na ulaznim pozicijama. Korišćenje agenata takođe nosi rizik od prekomernog oslanjanja na veštačku inteligenciju, što može dovesti do grešaka i štete.
