Funkcija gonada kod mužjaka miševa poremećena prenatalnim faktorima rizika

Funkcija gonada kod mužjaka miševa poremećena prenatalnim faktorima rizika

Istraživači su dosledno pokazivali da prenatalno izlaganje Di (2-etiheksil) ftalatu šteti reproduktivnom sistemu kod mužjaka miševa i uzrokuje defekte plodnosti. U novoj studiji, naučnici sa Univerziteta Ilinois Urbana-Champaign pokazali su da kombinacija DEHP-a i ishrane sa visokim sadržajem masti kod trudnih miševa može prouzrokovati više štete štenadima nego svaki faktor sam.

Muški reproduktivni poremećaji su sve veći problem zbog globalnog smanjenja broja i kvaliteta sperme. Što se tiče, hemikalije kao što je DEHP, koje se mogu naći u kontejnerima za skladištenje hrane, farmaceutskim proizvodima i građevinskim materijalima, su jedan od faktora koji doprinose tome. Toksičnost DEHP-a je zbog njegove sposobnosti da oponaša hormone u našim telima, što dovodi do dugoročnih efekata na zdravlje.

„Naučna zajednica je svesna činjenice da sadašnja generacija muškaraca proizvodi upola manje sperme u odnosu na prethodnu“, rekao je CheMiong Jai Ko (EIRH), profesor veterinarske medicine. „Iako je šokantno, ne poklanja se mnogo pažnje razumevanju uzroka.

Istraživači su koristili Barkerovu hipotezu kao vodeći princip za svoje istraživanje. Predložena od strane britanskog lekara i epidemiologa Dejvida Barkera, hipoteza je tvrdila da je devet meseci u materici jedan od najkritičnijih perioda u životu osobe i može da oblikuje njenu buduću zdravstvenu putanju.

„Barkerova hipoteza se prvenstveno fokusira na ishranu i želeli smo da testiramo da li ishrana majke može da promeni zdravlje sledeće generacije“, rekao je Ko. „Pored toga, za razliku od prethodne generacije, mi smo stalno izloženi hemikalijama kao što je DEHP, koje mogu da promene način na koji naša tela funkcionišu. Hteli smo da pitamo da li izloženost oba ova faktora može da dovede do toga da bebe u rastu imaju slabije funkcionisanje reproduktivnog sistema.“

U prošlosti, i Ko laboratorija i druge istraživačke grupe su pokazale da prenatalno izlaganje DEHP-u smanjuje nivoe testosterona i uzrokuje defekte plodnosti kod mužjaka miševa. Pored toga, naučnici su pokazali da ishrana majke sa visokim sadržajem masti takođe može smanjiti broj spermatozoida kod muških potomaka. Međutim, efekti oba zajedno nisu proučavani.

Istraživači su koristili četiri grupe trudnih miševa; jedna je bila kontrolna, a druga tri su bila ili izložena DEHP-u, ili dijeti sa visokim sadržajem masti, ili kombinaciji ova dva. Zatim su pratili svako leglo, koje je sadržalo u proseku 6 muških i 6 ženskih štenaca.

„Iznenađujuće, otkrili smo da je ishrana sa visokim sadržajem masti imala štetniji efekat na muški reproduktivni sistem u poređenju sa samim DEHP-om, a štenad rođena od majki koje su lečene i jednim i drugim imale su najgore ishode“, rekao je Ko.

Istraživači su merili težinu tela i različitih reproduktivnih organa kod štenaca tokom različitih faza rasta i puberteta. Otkrili su da iako je telesna težina štenaca rođenih od majki na ishrani sa visokim sadržajem masti sama ili u kombinaciji sa DEHP bila veća od ostalih štenaca, težina reproduktivnih organa bila je manja. Takođe su otkrili da ovi miševi proizvode manje sperme i da imaju niži nivo testosterona. Bojenjem tkiva, istraživači su otkrili da reproduktivni organi imaju abnormalne ćelije, koje doprinose disfunkciji gonada.

„U našim studijama koristili smo ove miševe kao model. Iako moramo da potvrdimo ove rezultate na ljudima, ova studija bi trebalo da posluži kao upozorenje našoj generaciji da treba da pazimo na životnu sredinu i ishranu tokom trudnoće“, rekao je Ko.