Fosili iz srca Grenlanda otkrivaju veću pretnju porasta mora

Fosili iz srca Grenlanda otkrivaju veću pretnju porasta mora

U ne tako dalekoj prošlosti, Grenland je opravdao svoje ime. Naučnici su otkrili ostatke biljaka i insekata ispod ledene jezgre dubine tri kilometra izvađene iz centra ostrva, pružajući do sada najjasniji dokaz da je skoro cela ova ogromna teritorija bila zelena u poslednjih milion godina, kada je atmosfera nivoi ugljenika su bili mnogo niži nego danas.

Njihovo istraživanje, objavljeno u ponedeljak u Proceedings of the National Academi of Sciences, ukazuje na još veći potencijal za povećanje globalnog nivoa mora zbog klime izazvane ljudskim faktorom nego što se ranije mislilo.

Ledeno jezgro, nazvano GISP2, izbušeno je 1993. godine i iako su njegova stena i led bili opširno proučavani, nikome nije palo na pamet da traži fosile u „kasnici“ ili mešanom sedimentu na dnu.

To je zato što je donedavno ideja da je Grenland bio bez leda u nedavnoj geološkoj prošlosti izgledala previše nategnuto.

„Bukvalno, videli smo fosile u toku prvog sata, možda pola sata rada na tome“, rekao je za AFP glavni autor Pol Birman, profesor nauke o životnoj sredini na Univerzitetu u Vermontu.

Na svoje iznenađenje, istraživači su u ovom zemljištu od tri inča pronašli vrbovo drvo, spore mahovine, gljive, složeno oko insekta i makovo seme – što zajedno ukazuje na živahan ekosistem tundre.

Ako se led u centru ostrva otopio, to gotovo sigurno znači da ga nije bilo ni u ostatku Grenlanda – što predstavlja problem za današnju klimu koja je napunjena fosilnim gorivima, rekao je Birman.

Ako se emisije gasova staklene bašte iz sagorevanja fosilnih goriva ne smanje drastično, ledeni pokrivač Grenlanda mogao bi se skoro u potpunosti otopiti u narednih nekoliko vekova do nekoliko milenijuma, što bi rezultiralo porastom nivoa mora za otprilike 23 stope (sedam metara) koji bi zbrisao svetske primorski gradovi.

„Stotine miliona ljudi širom sveta će izgubiti svoja mesta za život“, upozorio je on.

Novi rad se zasniva na dva važna nedavna otkrića. U 2016. godini, naučnici su testirali temelj iz istog ledenog jezgra iz 1993. godine, koristeći radioaktivno datiranje kako bi procenili da ne može biti starije od 1,1 milion godina.

Njihovo modeliranje je takođe pokazalo da ako se led otopi na lokaciji GISP2, onda bi 90 posto ostatka Grenlanda bilo bez leda.

Ali nalaz je bio kontroverzan zbog dugogodišnje teorije da je Grenland bio neprobojna ledena tvrđava u poslednjih nekoliko miliona godina.

Zatim su 2019. godine, Birman i međunarodni tim ponovo ispitali još jedno ledeno jezgro, ovog puta izvađeno iz napuštene američke vojne baze Camp Centuri, u blizini obale Grenlanda 1960-ih.

Bili su šokirani kada su saznali da sadrži ne samo sediment, već i lišće i mahovinu. Naprednije tehnike datiranja koje su im bile dostupne pomogle su im da ograniče nestanak tog dela leda na pre 416.000 godina.

Otkriće organske materije u jezgru iz blizine obale navelo je Birmana da se vrati u jezgro iz 1993. kako bi potražio sličan materijal – i njegovo pronalaženje je nedvosmisleno potvrdilo ono što su naučnici ranije zaključili kroz modele i proračune.

„Led je morao da nestane, jer u suprotnom ne bi bilo biljaka, insekata, ni gljivica na tlu“, rekao je Birman. „Sada sa sigurnošću znamo da je led nestao ne samo u kampu Centuri, već i na GISP2 tačno u centru ledenog pokrivača. Sada znamo da je ceo ledeni pokrivač podložan topljenju.“

Koautor Halej Mastro, diplomirani student na Univerzitetu u Vermontu koji je proučavao fosile, naglasio je potrebu za daljim bušenjem u ledenim jezgrama Grenlanda kako bi se pronašli drevniji organizmi koji imaju važne implikacije za našu budućnost.

„To je tako očigledno kada znate da je tu – ali da niste očekivali da će biti tu, i da niste tražili ove male tamne mrlje koje lebde malo drugačije, nikada ih ne biste videli“, rekla je ona AFP.