Fosili drevnih riba ističu neobičnost naših predaka kičmenjaka

Fosili drevnih riba ističu neobičnost naših predaka kičmenjaka

Novootkrivena riznica drevnih fosila riba otkrivenih u južnoj Kini otvara prozor u najraniju istoriju čeljusti kičmenjaka – grupe koja obuhvata 99 posto svih živih kičmenjaka na Zemlji, uključujući ljude. Nalazište fosila, datirano od pre 439 miliona do 436 miliona godina, uključuje razotkrivajuću raznolikost nikada ranije viđenih malih, zubatih, koštanih vrsta riba.

Raznolikost fosila na ovom jednom mestu ne samo da ispunjava očiglednu prazninu u fosilnom zapisu, već i naglašava neobičnost da takav jaz postoji, izveštavaju istraživači u časopisu Nature od 29. septembra.

„Ova otkrića potvrđuju ono za šta smo se raspravljali godinama“, na osnovu manjih delova fosila, kaže Majkl Kouts, paleobiolog sa Univerziteta u Čikagu koji nije bio uključen u istraživanje.

Genetske analize su ranije ukazivale na ovaj vremenski period, poznat kao rani silurski period, kao eru brze diverzifikacije čeljusti kičmenjaka. Ali činilo se da su zubaste ribe ostavile malo tragova u fosilnom zapisu. Umesto toga, što se fosilnog zapisa tiče, činilo se da su ribe bez čeljusti vladale talasima u to vreme. I ono što su ribe sa čeljustima sačuvane retko su bile koščate; većina su bili hondrihtijanci, drevni hrskavični preci modernih ajkula i raža.

Prva stvorenja koja su razvila kičmu bile su ribe, i to pre oko 480 miliona godina. Genetske analize su sugerisale da su pre oko 450 miliona godina te ribe takođe razvile čeljusti, što je bolje da se grizu. Ali najraniji potpuni fosili takvih riba sa čeljustima pojavljuju se relativno kasno u fosilnom zapisu, pre oko 425 miliona godina. Do devonskog perioda, koji se protezao od pre 419 miliona do 359 miliona godina, ribe sa čeljustima bile su globalni fenomen, zbog čega je to doba dobilo nadimak „Doba riba“.

Otkriće takođe nagoveštava da je predak obe vrste čeljusti riba, koštanih i hrskavičnih, mogao nastati ranije nego što se mislilo, kaže Kouts. Moguće je da se poslednji zajednički predak modernih čeljusti kičmenjaka pojavio tokom Velikog događaja biodiverzifikacije u ordoviciji, koji je počeo pre oko 471 milion godina. Do danas su naučnici pronašli samo tri varijante fosila ribljeg tela koji datiraju iz tog vremenskog perioda, svi bez čeljusti, bez peraja i „nejasno podsećaju na oklopnog punoglavca velike veličine“, Coates