‘Ekocid’ na Uskršnjem ostrvu se nikada nije dogodio, pokazuju studije

‘Ekocid’ na Uskršnjem ostrvu se nikada nije dogodio, pokazuju studije

Dve nedavne studije su postavile pitanje popularne teorije o društvenom kolapsu drevnih stanovnika Uskršnjeg ostrva, koja predviđa da su pretrpeli ekocid zbog prekomerne eksploatacije prirodnih resursa. Ovo ostrvo u Tihom okeanu, udaljeno 3.700 kilometara od obale Čilea, poznato je po moai kamenim statuama koje su isklesali ljudi Rapanui. Teorija, popularizovana od strane istoričara poput Džereda Dajmonda, tvrdi da su Rapanui iskrčili šumu ostrva, nekad prekrivenu palmama, kako bi održali svoju veliku populaciju. Navodni nedostatak resursa doveo je do gladi, ratova, pa čak i kanibalizma, što je na kraju rezultiralo demografskim i kulturnim kolapsom.

Kada su Evropljani prvi put stigli na ostrvo 1722. godine, procenili su da ima samo oko 3.000 stanovnika. Ova priča o ekocidu Rapanuija predstavljena je kao upozorenje o preteranoj eksploataciji resursa od strane čovečanstva, prema autorima studije objavljene u časopisu Nature.

Međunarodni tim stručnjaka za populacionu genetiku istraživao je znake društvenog kolapsa koristeći genetsku analizu 15 Rapanuija koji su živeli između 1670. i 1950. godine. Nisu pronašli dokaze društvenog kolapsa koji bi rezultirao naglim smanjenjem genetske raznolikosti. Analiza je pokazala stabilan rast populacije od 13. veka do kontakta sa Evropom u 18. veku.

Osim toga, istraživanje je otkrilo kontakte između stanovnika ostrva i Indijanaca pre nego što je Kolumbo stigao u Ameriku. Druga studija objavljena u časopisu Science Advances podržala je nalaze ovog istraživanja.

Tim koji je sproveo studiju u junu koristio je satelitske snimke za mapiranje kamenih vrtova na ostrvu. Prethodna istraživanja tvrdila su da je veliki deo ostrva bio korišćen za ove bašte, neophodne za izdržavanje velikog broja stanovnika. Međutim, nova studija je pokazala da je samo mali deo ostrva korišćen za ove vrtove, što ukazuje da broj stanovnika nikada nije bio tako visok kako se pretpostavljalo.

„Kada označavamo čitavu kulturu kao primer loših izbora, bolje je biti siguran da imamo prave informacije, inače se možemo voditi predrasudama“, rekao je Dilan Dejvis, koautor studije Science Advances. „Rapanui su uspeli da opstanu na jednom od najudaljenijih mesta na Zemlji do kontakta sa Evropom, što sugeriše da možemo naučiti nešto o upravljanju ograničenim resursima od njih.“