Drveće otkriva klimatsko iznenađenje: mikrobi koji žive u kori uklanjaju metan iz atmosfere

Drveće otkriva klimatsko iznenađenje: mikrobi koji žive u kori uklanjaju metan iz atmosfere

Površine kore drveća igraju važnu ulogu u uklanjanju gasa metana iz atmosfere, prema studiji objavljenoj 24. jula u časopisu Priroda.

Iako je odavno poznato da drveće koristi klimi uklanjanjem ugljen-dioksida iz atmosfere, ovo novo istraživanje otkriva iznenađujuću dodatnu klimatsku korist. Mikrobi skriveni unutar kore drveta mogu da apsorbuju metan – snažan staklenički gas – iz atmosfere.

Međunarodni tim istraživača na čelu sa Univerzitetom u Birmingemu je po prvi put pokazao da mikrobi koji žive u kori ili u samom drvetu uklanjaju atmosferski metan u razmeri koja je jednaka ili veća od zemlje. Oni su izračunali da ovaj novootkriveni proces čini drveće 10% korisnijim za klimu u celini nego što se ranije mislilo.

Metan je odgovoran za oko 30% globalnog zagrevanja od predindustrijskih vremena, a emisije trenutno rastu brže nego u bilo kom trenutku otkako su počeli da se beleže 1980-ih.

Iako se većina metana uklanja procesima u atmosferi, tla su puna bakterija koje apsorbuju gas i razgrađuju ga za upotrebu kao energiju. Zemljište se smatralo jedinim kopnenim ponorom za metan, ali istraživači sada pokazuju da drveće može biti jednako važno, možda i više.

Vodeći istraživač studije, profesor Vincent Gauci sa Univerziteta u Birmingemu, rekao je: „Glavni načini na koje razmatramo doprinos drveća životnoj sredini je apsorpcija ugljen-dioksida kroz fotosintezu i skladištenje u obliku ugljenika. Ovi rezultati, međutim, , pokazuju izvanredan novi način na koji drveće pruža vitalnu klimatsku uslugu.

„Globalno obećanje o metanu, pokrenuto 2021. na samitu o klimatskim promenama COP26, ima za cilj da smanji emisije metana za 30% do kraja decenije. Naši rezultati sugerišu da sadnja više drveća i smanjenje krčenja šuma sigurno moraju biti važni delovi svakog pristupa ovome. cilj.“

U studiji, istraživači su istraživali planinska tropska, umerena i borealna šumska drveća. Konkretno, izvršili su merenja u tropskim šumama u Amazonu i Panami; umereno lisnato drveće u Vitham Voods, u Oksfordširu, UK; i borealne četinarske šume u Švedskoj.

Apsorpcija metana bila je najjača u tropskim šumama, verovatno zato što mikrobi napreduju u toplim vlažnim uslovima koji se tamo nalaze. U proseku, novootkrivena apsorpcija metana dodaje oko 10% klimatskim prednostima koje pružaju umereno i tropsko drveće.

Proučavajući razmenu metana između atmosfere i kore drveća na više visina, uspeli su da pokažu da dok je na nivou tla drveće verovatno emituje malu količinu metana, od nekoliko metara naviše u pravcu prekidača razmene i metana iz atmosfere se troši.

Pored toga, tim je koristio metode laserskog skeniranja da kvantifikuje ukupnu globalnu površinu kore šumskog drveća, sa preliminarnim proračunima koji pokazuju da je ukupan globalni doprinos drveća između 24,6–49,9 Tg (miliona tona) metana. Ovo popunjava veliku prazninu u razumevanju globalnih izvora i ponora metana.

Analiza oblika drveća takođe pokazuje da kada bi se sva kora svih stabala na svetu položila ravno, površina bi bila jednaka površini Zemlje. „Drvene površine drveća dodaju treću dimenziju načinu na koji život na Zemlji stupa u interakciju sa atmosferom, a ova treća dimenzija vrvi od života i iznenađenja“, rekao je koautor Jadvinder Malhi sa Univerziteta u Oksfordu.

Profesor Gauci i kolege u Birmingemu sada planiraju novi istraživački program kako bi otkrili da li je krčenje šuma dovelo do povećanja koncentracije metana u atmosferi. Oni takođe imaju za cilj da razumeju više o samim mikrobima, mehanizmima koji se koriste za preuzimanje metana i istražiće da li se ovo uklanjanje metana iz atmosfere pomoću drveća može poboljšati.