Društveno povezivanje dovodi ljude na istu talasnu dužinu

Društveno povezivanje dovodi ljude na istu talasnu dužinu

Kada se male hijerarhijske grupe povežu, neuronska aktivnost između lidera i sledbenika se usklađuje, promovišući bržu i češću komunikaciju, prema studiji objavljenoj 19. marta u časopisu otvorenog pristupa PLOS Biologi od strane Jun Ni sa Pekinškog normalnog univerziteta, Kina, i njegovih kolega.

Društvene grupe su često organizovane hijerarhijski, gde statusne razlike i veze između članova oblikuju dinamiku grupe. Da bi bolje razumeli kako povezivanje utiče na komunikaciju unutar hijerarhijskih grupa i koji regioni mozga su uključeni u ove procese, istraživači su snimili 176 grupa od tri osobe (koji se nikada ranije nisu sreli) dok su komunicirali jedni sa drugima, sedeći licem u lice u trouglu.

Učesnici su nosili kape sa fNIRS (funkcionalna infracrvena spektroskopija) elektrodama za neinvazivno merenje moždane aktivnosti dok su komunicirali sa članovima svoje grupe.

Svaka grupa je demokratski izabrala vođu, tako da je svaka grupa od tri na kraju uključivala jednog vođu i dva sledbenika. Nakon zajedničkog izrade strategije, grupe su igrale dve ekonomske igre osmišljene da testiraju njihovu spremnost da se žrtvuju u korist svoje grupe (ili štete drugim grupama).

Eksperimentatori su dodelili neke trijade da prođu kroz sesiju povezivanja, gde su grupisani u skladu sa preferencijama boja, date uniforme i vođeni kroz uvodnu sesiju ćaskanja kako bi se stekli upoznavanje.

Povezane grupe su govorile slobodnije i odskakivale između govornika češće i brže, u odnosu na grupe koje nisu iskusile ovu sesiju povezivanja. Ovaj efekat povezivanja bio je jači između vođa i sledbenika nego između dva sledbenika.

Neuralna aktivnost u dva regiona mozga povezana sa socijalnom interakcijom, desni dorsolateralni prefrontalni korteks (rDLPFC) i desni temporoparietalni spoj (rTPJ), usklađeni između vođa i sledbenika ako su bili povezani.

Autori navode da ova neuronska sinhronizacija sugeriše da lideri možda predviđaju mentalna stanja sledbenika tokom grupnog donošenja odluka, iako priznaju da su njihovi nalazi ograničeni na pojedince iz Istočne Azije koji komuniciraju putem teksta (bez neverbalnih znakova), čija kultura naglašava grupna kohezija i posvećenost vođama grupe.

Autori dodaju: „Društveno povezivanje povećava razmenu informacija i prefrontalnu neuronsku sinhronizaciju selektivno među pojedincima sa različitim društvenim statusima, pružajući potencijalno neurokognitivno objašnjenje kako društveno povezivanje olakšava hijerarhijsku strukturu ljudskih grupa.“